Tupu Tupu Le Fanua
(Ko e Tohi Hohoko 'o Tongá)


Ko e tohi hohoko eni 'o Tangaloa 'Eitumatupu'a pea mo hono hakó, ko e kakai kotoa ia 'o Tongá. 'Oku fakahingoa ko e Tuputupulefanuá he 'oku kamata ko e Tala Tupu'a kae iku ko e Fehokotakinga Fonua. 'Oku kamata mei a Tangaloa 'Eitumatupu'a 'o ne kāsia e to'utangata 'e nimangofulu pe ta'u 'e taha afe nai mei he ta'u 900 ki he ta'u 1900. 'Oku muimui hifo 'i he ngaahi Ha'a Tu'i 'o Tongamotu'á he ko honau hingoá pē mo e hingoa honau ngaahi malí mo 'enau fānaú na'e fakamanatu mai mei he ngaahi kuonga ko iá.

Ko e faka'amu 'oku makatu'unga ai 'a e Tuputupulefanuá ko hono poupou'i e ngaahi fāmili kotoa pē te nau lava 'o fakatokanga'i honau tupu'angá 'i he hako 'o e ngaahi Ha'a Tu'i ko ení, pea hoko ia ko e tokoni kiate kinautolu 'i hono fakakakato honau ngaahi hisitōlia faka-fāmilí.

Ko e Tuputupulefanuá ko e fakahingoa mo e fokotu'utu'u 'a James Cocker, ko e hako 'o Tēvita Fatafehi, ko e mokopuna 'o Laufilitonga TT39. Ko Laufilitonga TT39 ko e Tu'itonga fakamuimui ia 'o Tongamotu'á, pea ko e hako ia 'o e Tu'itongá, Tu'iha'atakalauá mo e Tu'ikanokupolú. Ko ia ʻoku vahe tolu fakatatau ki ai 'a e Tuputupulefanuá, ko e konga ʻuluakí ki he Tuʻitongá, ko e konga uá ki he Tuʻihaʻatakalauá, pea mo e konga tolú ki he Tuʻikanokupolú. 'Oku fakakakano 'aki leva 'a e ngaahi hohoko kehekehe, kau ki ai 'a e tohi hohoko 'a Losaline Fatafehi, Veikune, Suli Afu Taunipua'a, Fohe Ma'afutakinima, Tēvita Uatahausi Mapa pea mo Penisimani Lātūselu Mapa, 'a ia ne makatuʻunga kotoa ʻi he tohi hohoko 'a e Tamahā ko 'Amelia Fakahikuo'uihá, ko e tohi hohoko motu'a taha ia 'o Tongá, pea pehē ki hono faka'eke'eke 'o e fānau mo e fanga mokopuna 'o Tupoutu'a Laumanukilupe Niumataevalu, ko e mokopuna 'o Tēvita Fatafehi.

'Oku hokohoko atu pē 'a e ngāue ki he Tuputupulefanuá. 'Oku 'ikai ha 'amanaki 'oku tonu peseti 'e teau. Pea 'oku 'ikai ha taumu'a ke fakamo'oni'i pe faka'ikai'i ha tu'unga 'o ha taha. Ka 'oku 'i ai 'a e faka'amu ke poupou'i e fekumi kotoa mo fakatolonga e ngaahi hohoko kotoa 'oku lava ma'ú, 'a ia ko e natula totonu pe ia 'o e tohi hohoko ki he kuohilí. Pea ka 'i ai ha ngaahi tānaki pe fakatonutonu 'oku 'oatu e fakaafe ke vahevahe mai ke fakalelei 'aki e me'a 'oku ma'ú.

'Ofa ke hoko 'a e Tuputupulefanuá ko e tokoni ki he Tonga kotoa pe 'okú ne fie fekumi mo laukau 'aki hono tupu'angá.

14 Nōvema 2000



Tupu Tupu Le Fanua
Ko e Tu'ikanokupolú mo honau Hakó


Ko e tupu'anga 'o e Tu'ikanokupolú ko e Tu'iha'atakalaua ko Mo'ungatonga TH6.

Ko e fānau 'a Mo'ungatonga TH6 ko:
1. Fotofili TH7
2. Halakitau'ā
3. Tu'ihihifo
Ko 'enau fa'eé ko Manutapu, ko e 'ofefine 'o Vākēʻihakau 'o Hā'ano.
4. Lavaka Ha'atu'ukau
5. Kaloafutonga
Ko 'ena fa'eé ko Maholokuku mei Ha'atu'ukau
6. Ngata Tu'iha'angata 1 TK1
7. Polongatala'aho
Ko 'ena fa'eé ko Tohu'ia Limapō, ko e 'ofefine 'o 'Amalele mei Safata 'i Ha'amoa.
8. Mafi Motu 'a Puaka Motuʻapuaka 1
Ko ʻene faʻeé ko Fāʻongenuʻu, ko e tehina ʻo Tohuʻia Limapō



Ko Halakitau'ā
Ko e foha 'o Mo'ungatonga TH6


Ko e fānau 'a Halakitau'aá ko Niukuokapu Niukapu 1 mo Va'etolumata mo Tahi. 
Ko Va'etolumatá ko 'ene fānau kia Sinilau Fanualofanga 1, foha 'o e Tu'iha'ameá, ko Nanasi, Sinilau Fanualofanga 2 mo Kafo'atu. 
Ko Nanasí na'e ma'uhoa kia Haveapava Pōlaufaivaka Malupō 8
Ko Kafo'atú ko 'ene tama kia Alaipuke, foha 'o Fotofili TH7, ko Nanasi Si'i. 
Ko Nanasi Si'i ko 'ene fānau kia Haveapava Pōlaufaivaka Malupō 10, ko Kafo'atu Maluo'uiha, Si'ūlua mo Sēfanaia Malupō 11
Ko Kafo'atu Maluo'uihá ha'ana 'a Toakuomotui'eua Toamotu 1 'o Koloa. 
Ko Si'ūlua ha'ana 'Ulukilupetea, 'Ānaukihesina, Sisifā mo Po'oi. 
Ko Sēfanaia Malupō 11 'oku tupufakaholo mai ai 'a e kau Malupō 'o 'Uihá.
 





Ko Ngata TK1 Tu'iha'amo'unga 1 Tu'iha'angata 1 Tu'ikanokupolu 1
Ko e foha 'o Mo'ungatonga TH6 mo Tohu'ia Limapō

Ko e kamata mai ʻa e Haʻa Tuʻikanokupolú na'a nau 'iloa ko e Tu'iha'amo'ungá, pea kau atu ki ai mo e Tu'iha'angatá. Ko e 'uhingá ko e Haʻa Tuʻi tupu ʻia Mo'ungatonga, pea mo e Ha'a Tu'i tupu 'ia Ngata. Pea ko e fuofua ongo Tu'iha'amo'ungá pe Tu'iha'angatá, 'a Ngata TK1 pea mo Atamata'ila TK2 na'a na nofo kinaua 'i 'Āhau. Ko e 'uhinga ia 'o e 'Āhau ko e Kau 'Aa 'o e Hau. Ko e toki a'u hifo ki he taimi 'o e Tu'iha'amo'unga hono 3, kia Mataeletu'apiko TK3, 'oku fakafuofua na'e hiki ai 'a e Tu'iha'amo'ungá ki Kanokupolu, pea kamata ai mo hono ui ko e Tu'ikanokupolú.

Kaekehe, 'oku kamata pe hono fakafikafika 'o e Tu'ikanokupolú 'i he tohi hohokó ni mei a Ngata TK1, ke kakato ai e fakafikefika ʻo e Tuʻikanokupolú ki he kamata'angá, he ko e hingoa ia kuo a'u mai ki hotau kuongá ní.

Nouti mo e Ma'ungatala:
* Nofoʻanga ʻi Āhaú: Folofola ʻa Kuini Sālote, "Tongan Society At The Time of Cook's Visit", p117.


Ko e fānau 'a Ngata TK1 Tu'i Ha'amo'unga 1 Tu'i Ha'angata 1 ko:
1. Vakalepo.
Ko 'ene faʻeé ko Va'etapu, ko e 'ofefine 'o 'Ahome'e 1. Ko Va'etapu ko eni ko e tauhingoa ki he Va'etapu ki mu'a na'e 'ave kia Tapu'osi TT28.
2. Atamata'ila TK2
3. Leilua.
4. Kaumāvae.
5. Kapukava.
6. Palutō
7. Fetunu
Ko 'enau fa'eé ko Kaufo'ou, ko e tehina mo e fokonofo 'o Va'etapu, ʻa ia ko e ongo 'ofefine kinaua 'o 'Ahome'e 1.

Ko e tamai 'a e ongo ta'ane 'o Ngata TK1, 'a Va'etapu mo Kaufo'ou, ko 'Ahome'e 1, ko e foha 'o e Taula ko Kautaí 'i Mu'a.

'Oku fakapōpō'uli e ngaahi fakamatala ki he tupu'anga 'o 'Ahome'é. Ko e fakamatala 'oku ma'ú ko e tupu'anga 'o 'Ahome'é koe Taula ko Kautaí. 'Oku 'i ai mo e fakamatala ko 'Ahome'é ko e 'eiki houtamaki pea kai tangata. 'Oku hokohoko atu pē 'a e fekumi ki he ngaahi ma'ungatalá.

'Oku ake 'a e fifili pe ko e 'omi nai pē 'o e fuofua 'Ahome'é ki Hihifó 'i he fetukutuku mai mei Mu'a 'a e 'Ulutolú, pe na'e 'osi Taula pē ia ai? Matamata ko e taha eni ha faka'ilonga 'o e mahu'inga 'o e Taulá mo e tauhi 'Otuamu'á ki he anga 'o 'enau nofó? Tautautefito ki he taimi ko eni hono kamata 'o e Ha'a Tu'i fo'oú. Na na'e kau ki he mahu'inga makehe 'o e Taulá, 'a e 'uhinga ne fili ai e ongo 'ofefine 'o 'Ahome'é ke na hoko ko e ongo ta'ane 'o e fuofua Tu'i fo'oú.

'Oku mālie foki 'oku 'ikai toe 'asi ha ngaahi ta'ane kehe 'o Ngata TK1, neongo ko e kuonga eni 'o e nofo sinifu. Ka ko hono olá na'e hoko 'a e Taula ko Kautí ko e tupu'anga ki he hako kotoa 'o e Tu'iha'angatá pe Tu'ikanokupolú.

'Oku toe mālie 'etau vakai atu ko e Taula pē eni ko Kautaí na'e fakahiku ki ai 'a e Tu'ikanokupolú 'i he meimei ta'u 'e 200 mei he taimi ko eni 'o Ngatá, ki he taimi 'o Taufa'ahaú, 'a ia na'e tauhi mo fakahingoa ia 'e he Kautai 'o e 'aho ko iá. Ko e taimi ia ne lavea ai 'a Ngininginiofolanga 'i he'ene kei 'eiki si'í pea 'ave 'o tauhi 'e Kautai 'i he 'api ko 'Ahaú. Na'e mo'ui ai e tamasi'í pea ui leva 'e Kautai ki hono 'otua tupu'á, ko Taufatahi 'o e 'api ko 'Ahaú.

Kaekehe, na'e tupu leva 'a Taufa'āhau 'o hoko ko e Tu'ikanokupolu na'a ne fulihi 'a e tukufakaholo 'o e Tongá 'aki 'e ne tali e lotu Kalisitiané, fakangata e lotu tupu'á mo e tauhi 'otuamu'á, fakatahataha'i e pule 'a e Ha'a Tu'i e 3 'o Tongá, fakatau'ataina'i e kakai 'o e fonuá, mo ne teuaki 'a Tonga ke lava matatali lelei 'a e fakatū'uta 'a e Uesité, 'a ia ko e me'a ia na'e mahino 'e 'ikai toe lava hano ta'ofi.

'A ia 'i he'etau vakai atu ki aí, matamata ko e 'epoki 'o e Ha'a Tu'ikanokupolu 'o Tongá ne hūfia 'e he Taula ko Kautaí pea toe 'aofangatuku pē 'e he Taula ko Kautaí.

Ko Vakalepo
Ko e foha 'o Ngata TK1 Tu'iha'amo'unga 1 Tu'iha'angata 1

Na'e 'alu 'a Vakalepo ia 'o nofo 'Eua. Pea ko e taimi ne hala ai 'a Ngata pea fakalea atu kia Vakalepo ke hoko ko e Tu'í, na'e 'ikai fie Tu'i ia. Ka e neongo ia 'oku kei 'ulu pe 'a 'Ahio 'i Ha'a Ngata Motu'á he ko e lahí ia.

Ko e foha 'o Vakalepo ko:
1. 'Ahio 1

Ko e fānau 'a 'Ahio 1 ko:
1. 'Ahio 2
2. Ha'apaikihehau
3. Popuavava'u
'Oku 'ikai ma'u ha fakamatala ki he'enau fa'eé.

Ko Ha'apaikihehau ko 'ene fānau kia Taulakima'ulupe, foha 'o Taufamalupo mo Tupoufalekakala, ko Siulua mo Atamoniua. Ko e fānau 'a Siulua ko Kaitu'u, Langi, Ana'āfitu, Lupemeitakui mo Manono.

Ko Popuavava'u ko 'ene tama kia Tu'imatahau 'Ālusa, foha 'o e Tu'italaú, ko Lalakai 'Uluenga 'Ālusa.

Ko Leilua
Ko e foha 'o Ngata TK1 Tu'iha'amo'unga 1 Tu'iha'angata 1

Ko e foha 'o Leilua ko Ve'ehala 1, ko 'ene fa'e ko Tulekifaleola.

Ko Kaumavae
Ko e foha 'o Ngata TK1 Tu'iha'amo'unga 1 Tu'iha'angata 1

Ko e fānau 'a Kaumavae ko:
1. Mafoa'aeata Fuahau Ata 1
2. Fiekaniva
3. Lepolo
4. Hā'ele
Ko 'enau fa'eé ko 'Ilafehi, ko e 'ofefine 'o Lei'ataua 2 mo Manusā, ko e 'ofefine 'o Kavamo'unga'one 1, ko e foha 'o e Tu'iha'amea. Ko Manusaá ko e tehina 'o Manuna na'e ʻOhoana 'ia Tu'ipulotu'ilangitu'ofefafa TT33. ʻA ia ko e tamai ʻa Manuna mo Manusaá ko Kauʻulufonuahuo ʻo Haʻatalafale.

Pea 'iloa 'a Mafoa'aeata Fuahau ko Ata Fakahau Ata 1 pea nofo ia 'i Kolovai 'o 'eiki ai.

Pea ma'uhoa 'a Fiekaniva kia Pupulutu'u, ko e foha 'o Ma'afutakinima, ko e foha 'o Vaha'ifefeka Vaha'i, 'o na fanau'i 'a Ma'afutakinima 1.

Ko Fetunu
Ko e 'ofefine 'o Ngata TK1 Tu'iha'amo'unga 1 Tu'iha'angata 1
Ko e tama 'a Fetunu ko Vakasiumoala.

Nouti mo e Ma'ungatala:
* Na'e toki hoko hono fakanofo 'o e ngaahi hingoa 'o e ngaahi foha 'o Ngata 'i ha kuonga 'e taha pe ua ki mui, pea 'oku 'ikai pau pe na'e hoko kotoa he taimi e taha pe 'ikai. Ka 'oku fakalau fakataha pe 'a e ngaahi hingoa he kupu ko eni ke fakanavau 'aki 'enau tupu tahá, 'a e ofi 'enau felave'í.
* Ko e fakamatala kia Fetunú na'e tomu'a hiki heni na'e fanau kia Tu'isoso mei Fisi. Kuo to'o ia ka e hoko atu e fekumi ma'ungatala ki aí.




Ko Atamata'ila TK2 Tu'iha'amo'unga 2 Tu'iha'angata 2 Tu'ikanokupolu 2
Ko e foha 'o Ngata TK1 mo Kaufo'ou

Ko e fānau 'a Atamata'ila TK2 Tu'iha'amo'unga 2 Tu'iha'angata 2 ko:
1. Mataeletu'apiko TK3
2. Tu'utangahunuhunu
3. Palula
4. Taumoe
5. Vakafuhu Afu Ha'alaufuli 1
Ko 'enau fa'eé ko Tokilupe, ko e 'ofefine 'o Tu'iha'atu'unga, ko e tehina 'o e Tu'iha'amea.

Ko Tu'utangahunuhunu
Ko e 'ofefine 'o Atamata'ila TK2
Ko Tu'utangahunuhunu na'e 'ave kia Kau'ulufonua TT31, 'o na fanau'i ai 'a Tāfololahi Tāfolo 1 mo Fatafehi.  Na'e toki nofo leva 'a Tu'utangahunuhunu mo hono 'ofa'angá ko Kinikinilaulahi, foha 'o Fotofili TH7, 'o na fanau'i 'a Pakupakui'ahofakasiu mo Fakana'ana'a'tāfolo. 


Ko Palulā
Ko e 'ofefine 'o Atamata'ila TK2
Na'e 'ave 'a Palula kia Vaeatangitauki'uvea TH8 'o ne fanau'i 'a Lelenoa mo Kafoamotalau TH11


Taumoe
Ko e 'ofefine 'o Atamata'ila TK2
Na'e 'ave atu mo Taumoe koe fokonofo hono ta'okete ko Palula kia Vaeatangitauki'uvea TH8, 'o ne fanau'i 'a Toa, moheofo 'o 'Uluakimatatele'a TT32, mo Longo, na'e fokonofo 'aki 'e Toa kia 'Uluakimata TT32.


Ko Vakafuhu Afu Ha'alafuli 1
Ko e foha 'o Atamata'ila TK2
Na'e lata 'a Vakafuhu Afu Ha'alafuli 1 ki Ha'alaufuli 'o ne fanau'i ai 'a Afuha'amoa Afu Halaufuli 2 ko 'ene fa'eé ko e fefine Ha'amoa ko Taungatele. 




Ko Mataeletu'apiko TK3
Ko e foha 'o Atamata'ila TK2 mo Tokilupe

Ko e fanau 'a Mataeletu'apiko TK3 ko:
1. Mataeleha'amea TK4
2. Vuna Tu'i'oetau TK5
3. Hafoka.  Ko hono fohá ko Ma'afu 1 pea nofo ia 'i Vaini. 
4. Fohe Fohe 1
5. Toaafilimoe'unga
Ko 'enau fa'eé ko Papaha'amea, koe 'ofefine 'oe Tu'iha'amea ko 'Aokatoa.
6. Vaea 1
7. Atamata'ila Tu'ivakano 1
8. Momotu 1
9. Mohulamu Pangai
10. Si'ulua
Ko 'enau fa'eé ko 'Umukisia, ko e tehina mo e fokonofo 'o Papaha'amea.
11. Tuilua
12. Tuiavu
Ko 'ena fa'eé ko Hina, ko e fokonofo mo ia 'o Papa.
13. Longolongo'atumai Fielakepa 1
Ko 'ene fa'eé ko Tu'imala Tamaha 1
14. Afu'alo Lavaka 1
Ko 'ene fa'eé ko Fatafehi, ko e 'ofefine 'o Kau'ulufonua TT31 mo Tu'utangahunuhunu.
15. Ika 1 na'e nofo ia 'i Holonga, Vava'u.
16. Maka 1 na'e nofo ia 'i Taoa.
17. Fale'osi 1 na'e nofo ia 'i Tatakamotonga.
18. Lapota 1 na'e nofo 'i Vava'u.
'Oku 'ikai ma'u e hingoa 'o 'enau ngaahi fa'eé.


Ko Havelu Lahi
Ko e telio'anga 'o Haʻa Tuʻikanokupolú.
'Oku tu'u a Havelu Lahi 'i he GPS Kanokupolú 'i he Hala Hihifó.
'Oku fekau'aki lelei mo e fakamatalá ni ha lave ki he Fa'itoka 'o e Fehuhu 'a Ngata TK1, 'a Tohu'ia Limapō, ko ia 'oku langa ai e GPS Kolovaí. 'A ia ko e tu'u 'a e ongo GPS ko ia 'o Hihifó ko e mahu'inga 'o e akó ki he kaha'u 'o e fanaú mo e fonuá. 'Oku si'i e fonuá ke vahe mo fakatōlia'i ai e fiema'u kotoa, ka ko e anga ia 'etau fonongá mo e faka'amu 'a e to'utangata kotoa, ke langa lelei ma'u pē 'a onopooni 'i he uma 'o ono'ahó. Kaekehe ko e koloa mahu'inga 'oku tau kei ma'u ke tau lava 'o fakamanatu e ngaahi feitu'ú ni mo honau ngaahi talá.
Fakamālō kia Sēfesi Sēfesi kae 'uma'ā 'a Tangihā'ele Kaivelata Fulivai mo Pētani N Katalina Talakai 'i he'enau vahevahe mai 'a ia 'oku makatu'unga ai e fakamatalá ní.

Nouti mo e Ma'ungatala:
* Ko hono fokotu'utu'u ko eni 'o e fanau 'a Mataeletu'apiko TK3, 'oku fakatatau ia ki honau faka'otu'otu 'oku hā 'i he tohi 'a Fohe Ma'afutakinima [1903], peesi 9 & 10, tukukehe 'a e ngaahi liliu mo e ngaahi nouti ko eni:
1. 'Oku mate 'a e hingoa ki he fika 10. 'i he peesi, 'a ia 'oku fakalau ia heni ko Siulua fakatatau ki he ma'ungatala kehe. Nouti eni ke kumi mai e ma'ungatala ko ia.
2. Ko e fika 16 - 18 'a Maka, Fale'osi mo Lapota koe tanaki ia mei he ma'ungatala kehe. Nouti eni ke kumi mai e ma'ungatala ko ia.
[240923] Naʻe tomuʻa hiki 'i he fakamatala ki Havelulahi ko e telioʻanga ʻo Ngata TK1 mo Atamataʻila TK2 mo e Ha'a Tu'ikanokupolú, pea tu'u e fakamatala ko ia 'i he kupu kia Ngata TK1, ka kuo hiki mai eni ki he kupu ko eni kia Mataeletu'apiko TK3. Kuo liliu mo e fakamatala ki Havelulahi ko e telioʻanga ʻo Ha'a Tuʻikanokupolú ke tonu ki he hisitōlia, 'a ia ko e 'afio'anga mo e telio'anga ʻo Ngata TK1 mo Atamataʻila TK2 ko 'Ahau.
ʻOku hokohoko atu pe ʻa e fekumi ke tanaki mo hono hiki mai ʻa e ngaahi maʻungatalá.




Ko Mataeleha'amea TK4
Ko e foha 'o Mataeletu'apiko TK3 mo Papaha'amea.

Ko e fānau 'a Mataeleha'amea TK4 ko:
1. Ma'afuotu'itonga TK6
2. Taukinukufili
3. Tapu'osi
4. Halaevalu Moheofo 1TK
5. Fusipala Ha'amea
6. Fatani
7. Tupouveitongo
Ko 'enau fa'eé ko Kaloafutonga, ko e 'ofefine 'o Vaeatangitauki'uvea TH8 mo Sungu, ko e 'ofefine 'o Niumataevalu (Niumataiwalu) mo Vaita'opeka mei Fisi.
8. Tupouto'a
9. Maifanga
10. Kafoa
11. Tongotea'ivai Moheofo 2TK
12. Tuinivoili
13. Toa
Ko 'enau fa'eé ko Humi Fakamolefonua, ko e tehina mo e fokonofo 'o Kaloafutonga. 
14. Tupou'ifangale'ounga
15. Ma'afu
16. Lelenoa
Ko 'enau fa'eé ko Fu'ikavamoli, ko e tehina mo e fokonofo 'o Kaloafutonga.
17. Tuituiohu
18. Laumanu'uli
19. Tala'ao
20. Ma'afuha'amea
Ko 'enau fa'eé ko Talaumote'emoa, ko e fakafotu mo e fokonofo 'o Kaloafutonga. Ko Talaumote'emoá ko e 'ofefine 'o Luanilahi Luani 1, ko e foha 'o Vaeatangitauki'uvea TH8 mo Sungu.


Ko Taukinukufili
Ko e foha 'o Mataeleha'amea TK4
Ko hono 'ofefine ko Tupoulolotava, ko e tama 'a Sinaitakala.


Ko Tapu'osi
Ko e 'ofefine 'o Mataeleha'amea TK4
Ko 'ene tamá ko Fusipala'umaiā.


Ko Tuituiohu
Ko e foha 'o Mataeleha'amea TK4
Ko 'ene fānaú ko:
1. Fīnau 'Ulukālala 1
2. Mateitalo
Ko 'ena fa'eé ko Tūfui Lātūfu'ipeka
3. Pasiaka
Ko 'ene fa'eé ko Ngalu'afafine
4. Fīnaupipiki
Ko 'ene fa'eé ko Tulukava
5. Fangaake
6. Naupongi
Ko 'ena fa'eé ko Ate.


Ko Fīnau ʻUlukālala I
Ko e foha 'o Tuituiohu, ko e foha 'o Mataeleha'amea TK4, tehina 'o Vuna Tu'i'oetau TK5.
Ko e tā fakatātā 'a Piron, ko e tangata Lekooti ʻAati ʻi he vaka Falanise koe "Recherche", ʻi he 1793. Ko e ʻata mei he tohi koe "The Voyage of Bruni d’Entrecasteaux 1791-1794", 2018, mei hono Vahe 17: Tongans in 1793, ko e ngaue 'a Phyllis Herda mo Browen Douglas. 'Oku tauhi e 'atá ni 'i he Archives nationales de France 'i Falanise.
Ko e Hako 'o Fīnau 'Ulukalala 1'oku tauhi ia 'i he tohi hohoko ko e Toa ko Tavakefai'aná.



Ko Vuna TK5
Ko e foha 'o Mataeletu'apiko TK3 mo Papaha'amea.

Ko e fanau 'a Vuna TK5 ko:
1. Ngata
2. Tu'ilokamana Moheofo 3TK
Ko 'ena fa'eé ko Lahauku, ko e 'ofefine 'o Tu'ionukulave TH12 mo Langi, ko e 'ofefine 'o Kafoamotalau TH11.
3. Mataelemuluvala
4. Vuna Tuʻiʻoetau
5. Soakai
6. Filoimanumaʻa
Ko ʻenau faʻeé ko ʻOtuangu ko e fokonofo ʻo Teukialupe kia Vuna TK5
7. Tuʻilakepamana
ʻOku ʻikai ha maʻu ki heʻene fa'eé.
8. Tupouta'anea
Ko 'ene fa'eé ko Halaevaluta'anea, ko e 'ofefine 'o Fukofuka mo Tangakina. Ko Fukofuka ko e foha 'o Alaipuke mo Toaafilimoe'unga. Ko Alaipuke ko e foha 'o Fotofili TH7. Ko Toaafilimoe'unga ko e 'ofefine 'o Mataeletu'apiko TK3.
9. Niuafe Tu'ihalamaka 1
Ko 'ene fa'eé ko Finaumuivai, ko e 'ofefine 'o Tukuafu, ko e foha 'o Kafoa.

Nouti moe Ma'ungatala:
* Ko hono fokotu'utu'u ko eni 'o e fānau 'a Vuna TK5, 'oku fakatatau ia ki honau faka'otu'otu 'oku hā 'i he tohi 'a Fohe Ma'afutakinima [1903], peesi 11, tukukehe 'a e ngaahi liliu moe ngaahi nouti ko eni:
1. ʻOku hā ʻi he peesi 57 koe fokonofo ʻo Teukialupe kia Vuna ko hono tehina ko ʻOtuangū pea fakalau mai e fānau ʻa ʻOtuangu kia Vuna TK5 ka ʻoku ʻikai ʻasi ha fakamatala ki ha fānau ʻa Teukialupe kia Vuna TK5 ʻi he peesi 11 pe koe peesi 57.
2. Ko e fika 7 Tuʻilakepamana ʻoku ʻikai ha ʻi he peesi 11.
3. Ko e fika 8 Tupoutaʻanea 'oku 'ikai ha 'i he peesi 11.
4. Ko e fika 9 Niuafe Tuʻihalamaka ʻoku ʻikai ha ʻi he peesi 11, ka 'oku 'asi 'i he Tohi 'a Vili Lausi'i, 1930, peesi 21 moe peesi 61.
5. Na'e 'i ai mo e fika 10 ne tanaki ko Niumoefanga, ʻoku ʻikai ha ʻi he peesi 11, ka kuo to'o kae fekumi ki hano fakapapau'i.
ʻOku hokohoko atu pe ʻa hono fekumi mo hono hiki mai ʻo e ngaahi maʻunga fakamatalá.




Ko Ma'afuotu'itonga TK6
Ko e foha 'o Mataeleha'amea TK4 mo Kaloafutonga

Ko e fānau 'a Ma'afuotu'itonga TK6 ko:
1. Ngalumoetutulu
Ko 'ene fa'eé ko Ate ko e 'ofefine 'o Fiunoa mo Talitelulu, ko e 'ofefine 'o Fauolo ko e Ha'amoa na'e nofo Ha'afeva.
2. Lofakaitamaki
Ko 'ene fa'eé ko Mafi, ko e fakafotu mo e fokonofo 'o Ate.  Ko Mafi ko e tehina 'o Vakauitau, fa'e 'a Finautakatu'u 'oku hoko haké.
3. Fīnautakatu'u (pe Fīnautakatu'a)
Ko 'ene fa'eé ko Vakauitau, ko e fakafotu mo e fokonofo 'o Ate. Ko Vakauitaú ko e 'ofefine 'o Kanilekutu, ko e tuonga'ane 'o Ate.
'Oku 'asi 'a Vakauitau ko Vakanitau he ngaahi toho hohoko 'e ni'ihi.
4. Tupoulahimu'a (Tupou'uli) TK7
5. Maealiuaki TK8 & TH15
6. Tupou'ila
7. 'Ānaukihesina
Ko 'enau fa'eé ko Lātūtama III, ko e 'ofefine 'o Fakatakatauelangi Tu'iha'ateiho 2 mo 'Uliafu.
8. Muimui Mapatongia'amanu TK13
Ko 'ene fa'eé ko Kavakipopua'uli'uli, ko e 'ofefine 'o Paleisasa Lasikesike Lasike mo Toaafilimoe'unga, 'ofefine 'o Mataeletu'apiko TK3.
9. Filiaimofisi
Ko 'ene fa'eé ko Fakasia.

Nouti moe Ma'ungatala:
* Ko hono fokotu'utu'u ko eni 'o e fānau 'a Ma'afuotu'itonga TK6, 'oku fakatatau ia ki honau faka'otu'otu 'oku hā 'i he tohi 'a Fohe Ma'afutakinima [1903], peesi 11.
* [090424] Kimu'a pea liliú na'e ngāue'aki e faka'otu'otu ko eni: Ngalumoetutulu, Tupoulahimu'a, Maealiuaki, Tupou'ila, 'Ānaukihesina, Lofakaitamaki, Fīnautakatu'u, Mumui Mapatongia'amanu, Filiaimofisi.
* ʻOku hokohoko atu pe ʻa hono fekumi mo hono hiki mai ʻo e ngaahi maʻunga fakamatalá.


Ko Ngalumoetutulu
Ko e foha 'o Ma'afuotu'itonga TK6

Ko e fānau 'a Ngalumoetutulú ko:
1. Tupouto'a Toakuomotui'eua
Ko 'ene fa'eé ko Kafo'atu Maluo'uiha, ko e 'ofefine 'o Haveapava Polaufaivaka Malupo.
2. Po'oi Tupouto'a
3. 'Ulukilupetea
4. 'Ānaukihesina
5. Sisifā
Ko 'enau fa'eé ko Si'ulua, ko e tehina 'o Kafo'atu Maluo'uiha, ko e ongo 'ofefine kinaua 'o Haveapava Polaufaivaka Malupo, .

Ko Tupouto'a Toakuomotui'eua ko hono fohá ko Saipā Toamotu.
Ko Saipā Toamotu ko 'ene fānaú ko Tongapoteki Toamotu, Tīmote, Saimone mo Hulitā Folautonga, ko 'enau fa'eé ko Seluvaia Tonga Ta'e'iloa, ko e 'ofefine 'o Tonga Ta'e'iloa, foha 'o Fuatakifolaha TH14.

Ko Po'oi Tupouto'á ko 'ene fānaú ko Kinahoi, ko e tama 'a Fusipalapangai, 'ofefine 'o Mataelehauni, foha 'o Mataelemuluvala, foha 'o Vuna Tu'i'oetau TK5. Na'e toe fanau'i 'e Po'oi Tupouto'a 'a Lolohea (fefine), Loloheapuku (tangata) mo Kinahoi, ko 'enau fa'eé ko Laumanukilupe, 'ofefine 'o Tupouto'a, foha 'o Mataeleha'amea TK4. Pea toe fanau'i 'e Po'oi Tupouto'a 'a Talavao, ko e tama 'a Vaovao; pea mo Leonaitasi Lolohea, ko e tama 'a Fusi; pea mo Finaukovi, ko e tama 'a Palu, 'ofefine 'o Lautu'ula, foha 'o Tungīmāna'ia Tu'iha'ateiho pea mo Sione Lataihihifo Fotofili, ko e tama 'a Manakomelino, 'ofefine 'o Kuitoa.

Ko 'Ulukilupetea ko 'ene fānaú ko Tongatoutai Tokemoana 5, ko e foha 'o Toutaitokotaha Tokemoana 4; pea mo Fangupō 'Ulukālala 2, ko e foha 'o Finau 'Ulukālala 1; pea mo Tupouto'a TK17, ko e foha 'o Tuku'aho'aetau'ifolaha TK14; pea mo Fatafehiholeva, ko e 'ofefine 'o Talaumokafoa, ko e foha 'o Tu'ipulotu'ilangitu'oteau TT35; pea mo Vuna Takitakimālohi, ko e foha 'o Vuna Tu'i'oetau, ko e foha 'o Vuna TK5.

Ko 'Ānaukihesina ko 'ene tamá ko Kahomovailahi Tuita, ko e foha 'o 'Upolutele Tuita.

Ko Sisifā ko ʻene tamá ko Fusipala Taukiʻonetuku, ko e ʻofefine ʻo Tukuʻaho TK14. Pea ko e tama ʻa Fusipala Taukiʻonetukú ko Havea Afiʻafolaha Tuʻihaʻateiho, ko e foha ʻo Vuna Faʻotusia Tuʻihaʻateiho.

Ko Tupou'ila
Ko e foha 'o Ma'afuotu'itonga TK6
Ko e fānau 'a Tupou'ilá ko:
1. Ikahihifo
2. Kumi
3. 'Uluvalu
4. Tau'atuna

Ko 'Uluvalu na'á ne fanau'i 'a Fatai'uvea na'á ne fanau'i 'a Palumakahuke, ko e tama 'a Ikahihifo.

Ko Tau'atuna ko 'ene tamá ko Ikahihifo, ko e 'ofefine 'o Tuku'aho'aetauifolaha TK14.

Ko Ikahihifo ko 'ene tamá 'a Palumakahuke, ko e foha 'o Fatai'uvea, foha 'o 'Uluvalu.

Ko 'Ānaukihesina
Ko e 'ofefine 'o Ma'afuotu'itonga TK6
Ko 'Ānaukihesina na'e 'ave kia Tu'ipulotu'ilangitu'oteau TT35 ko e fokonofo 'o Tu'ilokamana Moheofo 3TK pea ko 'ene fānaú 'oku hā 'i he kupu kia Tu'ipulotu'ilangitu'oteau TT35.

Ko Filiaimofisi
Ko e foha 'o Ma'afuotu'itonga TK6
Ko e foha 'o Filiaimofisi ko Fakahafua, ko e tama 'a Tangaloa, ko e 'ofefine 'o Mataelemuluvala, ko e foha 'o Vuna TK5.

Ko Fakahafua ko hono fohá ko Ma'ulupesi'i, ko e tama 'a Toa.




Ko Tupoulahimu'a (Tupou'uli) TK7
Ko e foha 'o Ma'afuotu'itonga TK6 mo Lātūtama III.


Ko e fānau 'a Tupoulahimu'a (Tupou'uli) TK7 ko:
1. Tu'ihalafatai TK9
2. Tupoumoheofo TK12& Moheofo 4TK
Ko 'ena fa'eé ko Fūonuku, ko e 'ofefine 'o Tokemoana 1 mo Nauamoa. Ko Tokemoana 1ko e foha 'o 'Uluakimata II TT32. Ko Nauamoa ko e ta'ahine Ha'amoa.
3. Fakatoumafi
4. Tongamana
Ko 'ena fa'eé ko Lupemeitakui, ko e 'ofefine 'o Tungīmāna'ia Tu'iha'ateiho 3 mo Takalalahi.
5. Tu'inukutau
Ko 'ene fa'eé ko Lātūtama IV, ko e fokonofo 'o Lupemeitakui. Ko Lātūtama IV ko e 'ofefine 'o Tu'ikolovatu mo 'Atumeihihifo.  Ko Tu'ikolovatú koe tehina 'o Tungīmana'ia Tu'iha'ateiho 3
6. Tupou
7. Hu'a'one
Ko 'ena fa'eé ko Maluopulotu.
8. Tu'ungasipa
Ko 'ene fa'eé ko Kulukulutea, ko e fokonofo mo e tehina 'o Fūonuku.
9. Tu'ihalafatai
Ko 'ene fa'eé ko Tahihika, ko e 'ofefine 'o Manumeipulotu Niukapu 2.
10. Ma'avamokahokaho
Ko 'ene fa'eé ko Pulotufietau, ko e 'ofefine 'o Talia'ulilahi Talia'uli 1 mo Fakalimu.  Ko Talia'ulilahi koe foha 'o Vaeatangitauki'uvea TH8 mo Sungu. 
11. Tupou
Ko 'ene fa'eé ko Ngako Toto, ko e 'ofefine 'o Siakumi, ko e foha 'o 'Ata'atamanuetoafa, tehina 'o Ve'ehala 1.
12. Fakatoumafi
Ko 'ene fa'eé ko e Tu'ilakepafefine, ko e 'ofefine 'o e Tu'ilakepa ko Fehokomoelangifisi Tu'ilakepa 4 mo Sinaitakala'ifanakavakilangi TTF6.
13. Fēniu
Ko 'ene fa'eé ko Toa
14. Fetutuki
15. Tu'ipulotu
16. Fīnau 'Ufimoho'ota
Ko 'enau fa'eé ko Sisi Taulelei, ko e 'ofefine 'o Likitai Tuita mo Ngalu'afefine, ko e 'ofefine 'o Manumeipulotu Niukapu 2



Ko Maealiuaki TK8 TH15
Ko e foha 'o Ma'afuotu'itonga TK6 mo Latutama III

Ko e fānau 'a Maealiuaki TK8 TH15 ko:
1. Mulikiha'amea TK11& TH16
2. Ngalupepeloa
3. Manutu'ufanga
4. Mafitongutu
5. Tu'iolotau
Ko 'enau fa'eé ko Lupemeitakui, ko e 'ofefine 'o Tungimana'ia Tu'iha'ateiho 3 mo Takalalahi. Na'e tomu'a nofo 'a Lupemeitakui mo Maealiuaki, pea toki nofo mo e ta'okete 'o Maealiuaki 'a Tupoulahi 'o fanau'i 'a Fakatoumafi mo Tongamana.
6. Kongakava
7. Fatuimoana
8. Tupouneiafu
9. Lātūtama VI
Ko 'enau fa'eé ko Langilangiha'aluma, ko e 'ofefine 'o Ve'ehala 2 mo Tangikinatofetofe, ko e 'ofefine 'o Nukuhape Nuku 3.
10. Fakaheke
Ko 'ene fa'eé ko Tu'iolotau
11. Taukaima'u
Ko 'ene fa'eé ko Puleilangitē, ko e tehina mo e fokonofo 'o Langilangiha'aluma.
12. Ikahihifo
Ko 'ene fa'eé ko Takuifi.
13. Lōtea
14. Tupou Havealeta 1
'Oku 'ikai ma'u e hingoa 'ena fa'eé.



Ko Tu'ihalafatai TK9
Ko e foha 'o Tupoulahimu'a (Tupou'uli) TK7 mo Fuonuku

Ko e fānau 'a Tu'ihalafatai TK9 ko:
1. Tu'ifuametemete
Ko 'ene fa'eé ko Talahiva, ko e 'ofefine 'o Fuatakifolaha TH14 mo Nanasihā'ele.
2. Tu'ifua'uli'uli
3. Tupoufalemei Moheofo 5TK
4. Tu'ifuavava'u
5. Vaomotuku
Ko 'enau fa'eé ko Lavaka, ko e tehina mo e fokonofo 'o Talahiva.
6. Tupoulahisi'i TK10
Ko 'ene fa'eé ko 'Uheina, ko e tehina mo e fokonofo 'o Talahiva.
7. Tu'ifua'ānaukihengalu
8. Tu'ifuaha'apai
Ko 'enau fa'eé ko Naupongi, 'ofefine 'o Tuituiohu mo Ate. Ko Naupongí ko e fokonofo 'o 'Uheina. 
9. 'Atuohakautapu
Ko 'ene fa'e ko Filoimanuma'a, ko e 'ofefine 'o Vuna TK5 mo 'Otuangū.
10. Tu'ihalafatai
Ko 'ene fa'eé ko Fīnaufolaha



Ko Tupoulahisi'i TK10
Ko e foha 'o Tu'ihalafatai TK9 mo 'Uheina

Ko e fanau 'a Tupoulahisi'i TK10 ko:
1. Tupou'ahome'e
Ko 'ene fa'eé ko e Tamahā ko Lātūfu'ipeka Tamahā 2, ko e 'ofefine 'o Lātūnipulu'iteafua Tu'ilakepa 5 mo Nanasipau'u TTF8.
2. Tu'ifuapulepule
3. Tupoumālohi TK16.
Ko 'ena fa'eé ko Kongakava, ko e 'ofefine 'o Maealiuaki TH15 TK8 mo Langilangiha'aluma, ko e 'ofefine 'o Teukihe'alo'i Ve'ehala 2.
4. Tupoukolotolu
Ko 'ene fa'eé ko Kaufusi Sisi, ko e 'ofefine 'o Afuha'amoa Afu Ha'alaufuli 2 mo Tu'itokaloto.
5. Fatafehi Fuatalevu
Ko 'ene fa'eé ko Kiufutuna, ko e 'ofefine 'o Talaumokafoa, foha 'o Tu'ipulotu'ilangitu'oteau TT35 mo Laumanukilupe.
6. Tu'ifua'ile'ila
7. Kavafutuna
Ko 'ena fa'eé ko Fusipala Ha'atauele, ko e 'ofefine 'o Fa'oa.

Nouti mo e Maʻungatala:
* Ko Tupoumālohi TK16 na'e ohi ia 'e Mumui Mapatongia'amanu TK13
.



Ko Mulikiha'amea TK11 TH16
Ko e foha 'o Maealiuaki TK8 TH15

Ko e fānau 'a Mulikiha'amea TK11& TH16 ko:
1. Fatai'uvea
Ko 'ene fa'eé ko Lapulou, ko e 'ofefine 'o Havea Hikule'o Tu'iha'angana 11 mo 'Ungatea Tau'atevalu.
2. Tupou'āhau
3. Palumatamoana
4. Fehokomoelangi
Ko 'enau fa'eé ko Mo'ungaeteau, 'ofefine 'o Fuatakifolaha TH14 mo Sisikovi.
5. Paluvava'u
Ko ene fa'e ko Toa'ila, koe 'ofefine 'o Mateitalo (foha 'o Mateitalofisi, foha 'o Tungimana'ia Tu'iha'ateiho 3) mo Finaulangi. 
6. Paluleleva
7. Palulongoteme
Ko 'ena fa'eé ko Teuteufaiva
8. Maealiuaki Fatukimotulalo
Ko 'ene fa'eé ko Ikatonga, ko e 'ofefine 'o Fīnaulōloa Mohulamu 1 (foha 'o Hafoka mo e tehina 'o Ma'afu 1) mo Tupoulolotava.
9. Lavamofa'oa
10. Veamotulalo
Ko 'ena fa'eé ko Tohu'ia
11. Vakautafefine
Ko 'ene fa'eé ko Lātū
12. Vakameilalo
Ko 'ene fa'eé ko Mapa, 'ofefine 'o Fuatakifolaha TH14 mo Tamutamu.
13. Mataeleha'amea 
Ko 'ene fa'eé ko Fatafehi 




Ko Tupoumoheofo TK12 & Moheofo 4TK
Ko e 'ofefine 'o Tupoulahimu'a (Tupou'uli) TK7


Ko e fānau 'a Tupoumoheofo TK12 & Moheofo 4TK ko:
1. Sinaitaka'ifekitetele TTF9
2. Fatafehiolapaha TTF10
3. Fatafehiha'apai
4. Manutauhakau
5. Fuanunu'iava TT38
Ko 'enau tamaí ko Pau TT36.  


Koe Tala ʻo Tupoumoheofo
Ko e fuofua Tu'ikanokupolu Fefiné




Ko Mumui Mapatongia'amanu TK13
Ko e foha 'o Ma'afuotu'itonga TK6

Ko e fānau 'a Mumui Mapatongia'amanu TK13 ko:
1. Halaevalumoheofo
2. Malama
3. Fulifua'atonga 
4. Tangata'olakepa 
Ko 'enau fa'eé ko Tu'imala, ko e 'ofefine 'o Kole'akikava mo Fīnau. Ko Kole'akikava ko e foha 'o Alaipuke mo Toaafilimoe'unga.  Ko Fīnaú ko e tuofefine 'o Vave, ko e To'a 'o Kolomotu'a. 
Ko e malu'anga ia 'o Mumui 'i he Funga Sia ko Veiongó, ko 'ene nofo moe tuofefine 'o Vave.
5. Tuku'aho'aetau'ifolaha pe Tuku'aho TK14
6. Halaevalu Fonongava'inga 
Ko 'ena fa'eé ko Lepolo Fie'otakanahe, ko e 'ofefine 'o Ata Fakahau Ata 1 ʻo Kolovai. 
7. Tupouveiongo 
8. Papaha'amea 
9. Vavahe'a 
10. Tu'uakitau 
Ko 'enau fa'eé ko Tulehu'afaikikava, ko e kaukautama 'a Motu'apuaka, ka ko e 'ofefine 'o Ve'ehala 2 mo Tangakinatofetofe, 'ofefine 'o Nukuhape Nuku 3 ʻo Kolonga. 
11. Talanoa 
Ko 'ene fa'eé ko Kaingama'ukava, ko e tehina mo e fokonofo 'o Tulehu'afaikikava.  Ko Kaingama'ukava ko e 'ofefine 'o Teukihe'alo'i Ve'ehala 2 mo Tangakinatofetofe. 
12. Tupoumālohi TK16
13. Tonga 
Ko 'ena fa'eé ko Pe'emoana, ko e 'ofefine 'o Lauaki
Ko Tupoumalohi TK16 ko e foha ohi 'o Mumui Mapatongia'amanu TK13, ko e tomu'a tama ia 'a Pe'emoana kia Tupoulahisi'i TK10.
14. Sosaia Aleamotu'a Tupou'ifaletuipapai TK18
15. Lausi'i 
16. Siaosi Niumeitolu 
17. Kaifonua'amanu 
Ko 'enau fa'eé ko Kaufusifo'ou, ko e tama 'a Fifita Tu'ipulotu, ko e 'ofefine 'o Fielakepa 1
18. Vakasiuola 
19. Valu 
20. Popuatōholo 
Ko 'enau fa'eé ko Fehokoniumataongo, ko e 'ofefine 'o Malungahu mo Feke.  Ko Malungahu ko e foha 'o Lekaumoana Tu'ipelehake
21. Tupoufutuna 
22. Halaevalu 
Ko 'ena fa'eé ko Futuna Fakaheke. 
23. Ma'afuotu'itonga 
24. Ngaluha'amea 
Ko 'enau fa'eé ko Finaumuivai, ko e 'ofefine 'o Niuafe Tu'ihalamaka 1, ko e foha 'o Vuna TK5
25. Maumaukuotau 
26. Niupalavu 
Ko ʻena faʻeé ko Mokosiamoʻeteika ko e fokonofo 'o Tu'imala.  Ko Mokosiamoʻeteika ko e ʻofefine ʻo Vave, pea ko e tama 'a mehekitanga ʻo Mokosiamoʻeteika ʻa Tu'imala. 
27. Ikahihifo 
Ko 'ene fa'eé ko Niumoefanga, ko e tehina mo e fokonofo 'o Finaumuivai, 'ofefine 'o Niuafe Tu'ihalamaka 1, foha 'o Vuna TK5
28. Namoa 
29. Halaholo 
30. Talilupe
Ko 'enau fa'eé ko Vailolomoli, ko e 'ofefine 'o Tatafulahi TH10 mo Hoko'iamailangi. 
31. Halaevaluta'anea 
Ko 'ene fa'eé ko Tupouta'anea, ko e 'ofefine 'o Vuna TK5 mo Halaevaluta'anea, ko e 'ofefine 'o Fukofuka mei Ta'anea mo Tangakina. 
32. Tupouha'akili 
Ko 'ene fa'eé ko Tu'imatamoana, ko e 'ofefine 'o Kamoto.
33. Ikahihifo 
Ko 'ene fa'eé ko Moa'ila 
34. 'Atumeipeito 
35. Taukitongatapu Lū'isa 
Ko 'ena fa'eé ko La'āina'ihōleva, ko e tama 'a Tupoule'ota, 'ofefine 'o Tele'a, foha 'o Kafoamotalau TH11
36.  Vōtea
Ko 'ene fa'eé ko Tupou Pōme'e, ko e 'ofefine 'o Fohe
37. Tu'ipulotu Matāpule 
Ko 'ene fa'eé ko Toa, ko e fokonofo 'o Tu'imala.  Ko Toa ko e 'ofefine 'o Vave, pea ko e tama 'a mehekitanga ʻo Toa 'a Tu'imala. 

Nouti mo e Maʻungatala:
Ko hono fakahokohoko ko eni 'o e fanau 'a Mumui Mapatongia'amanu TK13 mei he fika 1.Halaevalu ki he fika 33.Ikahihifo, pea moe si'isi'i taha ko e fika 37.Tu'ipulotu Matāpule, 'oku fakatatau ia ki he faka'otu'otu 'oku hā 'i he tohi 'a Fohe Ma'afutakinima [1903] peesi 14 & 15, tukukehe 'a e ngaahi liliu mo e ngaahi nouti ko ení:
1. Ko e fika 25.Maumaukuotau mo e fika 26.Niupalavu 'oku tauhi pe hona tuʻunga ʻi he faka'otu'otu 'oku hā 'i he tohi 'a Fohe Ma'afutakinima [1903] peesi 14 & 15, ka ʻoku tānaki 'ena fa'eé ko Mokosiamoʻeteika, ko e ʻofefine ʻo Vave. ʻOku fakatatau ia ki he tohi hohoko ʻa e Haʻa Tatu ʻo Kolomotuʻá.      
2. 'Oku tānaki atu 'a e fika 34.'Atumeipeito mo e fika 35.Taukitongatapu ko e maʻu ia mei he peesi 93 'o e tohi 'a Fohe Ma'afutakinima [1903].
3. Ko e fika 36.Vōtea ko e tānaki ia mei he tohi hohoko 'a e Ha'a Kavapalu 'o Kolomotu'á.
3. Ko e fika 23.Ma'afuotu'itonga, 24. Ngaluha'amea, fanau 'a Fīnaumuivai, mo e fika 27. Ikahihifo, fānau 'a Niumoefangá, 'oku makatu'unga ia ʻi he Tohi 'a Vili Lausi'i, 1930, peesi 21 mo e peesi 61.


1. Ko Halaevalumoheofo
Ko e 'ofefine 'o Muimui Mapatongia'amanu TK13.

Ko e fanau 'a Halaevalumoheofo´ ko 'ene tama ko:
1. Tu'ifangatukia
Ko e 'ofefine 'o Fifitapuku Tu'iha'angana

2. Ko Malama
Ko e 'ofefine 'o Muimui Mapatongia'amanu TK13.

Ko e tama 'a Malamá ko:
1. Tu'ipulotu
Ko e foha 'o Tu'imoala

3. Ko Fulifua'atonga
Ko e 'ofefine 'o Muimui Mapatongia'amanu TK13.

Ko e tama 'a Fulifua'atongá ko:
1. Lupeitu'u
Ko e foha 'o Fifitapuku Tu'iha'angana.

4. Ko Tangata'olakepa
Ko e foha 'o Muimui Mapatongia'amanu TK13.

Ko e fānau 'a Tangata'olakepá ko:
1. Siale 'Ataongo
Ko e tama 'a Mohulamupuku, ko e 'ofefine 'o Puakahuhua Ata
2. Have'aia

Ko e fānau 'a Siale 'Ataongo´ ko Heamasi Laupōkivaha mo Toāfilimoe'unga, ko 'ena fa'eé ko Namata. 
Na'e mali 'a Heamasi Laupōkivaha mo 'Alisi Veamatahau ko e 'ofefine 'o Atafulufulu Ma'afutakinima 'o na fanau'i 'a Semisi Fuapau Paumoleva, 'Amelia, Fusipala mo Kanongata'a. 
Ko e 'ofefine 'o Sēmisi Fuapau Paumoleva 'a Lātū Halatono, ko e tama 'a Tupouaonu'u, ko e 'ofefine 'o Sōsaia Tu'ipulotu Tahifisi pea mo Kālisi Mafikaunanga.  Na'e toe fanau'i 'e Sēmisi Fuapau Paumoleva 'a Sisilia Vavāhe'a Tu'ivakanō mo Uelingatoni Fisi'ihoi, ko 'ena fa'ē ko Lavinia Tupounuapapu, ko e 'ofefine 'o 'Ōsaiasi Tonga Veikunekivai Veikune
Ko e fānau 'a Kanongata'á ko Vea, ko e tama 'a Teisa.  Na'e toe fanau'i 'e Kanongata'a 'a Sika Manuao, Henelē Ma'afu mo Toāfilimoe'unga, ko 'enau fa'ē ko Sokopeti.

Ko e fānau 'a Have'aiá ko Nauvale mo Mafile'ove'esipi, ko 'ena fa'eé ko Sisilaulea.
Ko e tama 'a Nauvalé ko Lātūha'apai.
Ko Mafile'ove'esipí na'e mali mo Fukofuka 'o na fanau'i 'a Mele mo Manusiu Fukofuka.

5. Ko Tuku'aho'aetau'ifolaha pe Tuku'aho TK14
Ko e foha 'o Mumui Mapatongia'amanu TK13.


Tuku'aho TK14
Ko e tā fakatātā 'a Piron, ko e tangata Lekooti ʻAati ʻi he vaka Falanise ko e "Recherche", ʻi he 1793. 'Oku tauhi e 'ata ni 'i he Archives nationales de France 'i Falanise.
Koe ʻata mei he tohi koe "The Voyage of Bruni d’Entrecasteaux 1791-1794", 2018, mei hono Vahe 17: Tongans in 1793, ko e ngaue 'a Phyllis Herda mo Browen Douglas. 'Oku 'asi 'i he fakamatala ki he 'ata ni ko "Toubau" (Tupou) pea toe 'asi ko "Young Toubau" pea ko e fakatotolo kuo fakahoko 'e he kau fa'utohi ko e Tupou ko e hingoa ia ne ui maheni 'aki e Tu'ikanokupolu, pea ko e "Young Toubau" eni na'a ne lolotonga pule'i e fonua 'i he 1793, 'a ia ko Tuku'aho pe ia he ko e taimi ia na'a ne kapusi ai 'a hono tuofefine, 'a Tupoumoheofo TK12, ki Vava'u kae fakanofo 'e ne tamai, 'a Mumui Mapatongia'amanu TK13, ke Tu'i Kanokupolu.
ʻOku hoko atu pe ʻa e fekumí he ʻoku ʻi ai e kehekehe ʻi he ngaahi fakamatalá.

Ko e Tamahā ko 'Amelia Fakahikuo'uiha ko e fakakoloa ʻo Tuku'aho TK14 ka naʻe 'ikai ha'ana fānau.

Ko e fānau 'a Tuku'aho TK14 ko:
1. 'Ungatea
Ko 'ene fa'eé ko 'Uheina, ko e 'ofefine 'o Fuatakifolaha TH14
2. Tupouto'a TK17
Ko 'ene fa'eé ko 'Ulukilupetea, ko e 'ofefine 'o Ngalumotutulu, foha 'o Ma'afuotu'itonga TK6.
3. Fusipala Tauki'onetuku
Ko 'ene fa'eé ko Sisifā, ko e 'ofefine 'o Ngalumotutulu.
4. Ulakai
Ko 'ene fa'eé ko Mataele, ko e 'ofefine 'o Tuʻihakauvalu.
5. Tūkua'i'utulau
Ko 'ene fa'eé ko Tu'iava'uta, ko e 'ofefine 'o Lekaumoana Tu'ipelehake.
6. Mataele
Ko 'ene fa'eé ko Mafikovi
7. Fīnau
Ko 'ene fa'eé ko Fangāfua
8. Ikahihifo
Ko 'ene fa'eé ko Tau'atuna, ko e 'ofefine 'o Tupou'ila, foha 'o Ma'afuotu'itonga TK6.
9. Fīnauholonga
Ko 'ene fa'eé ko 'Anaukihehea, ko e 'ofefine 'o Hafoka, foha 'o Mataeletu'apiko TK3.

Nouti mo e Maʻungatala:
* Ko e fakahokohoko ko eni 'o e fānau 'a Tuku'aho TK14 mei he fika 1.'Ungatea ki he fika 6. Mataele ko e fakatatau ia ki he fakahokohoko 'oku hā 'i he Tohi 'a Fohe Ma'afutakinima [1903], peesi 15 moe 107.
* Ko e fānau mei he fika 7. Fīnau ki he fika 9. Fīnauholonga ko e tānaki ia mei he ngaahi tohi hohoko kehekehe.
* ʻOku hoko atu pe ngāue ke hiki mai e ngaahi maʻungatalá.



Ulakai
Ko e ngāue 'a e tangata 'aati Sueeteni ko Brodtmann, 1836


7. Ko Tupouveiongo
Ko e 'ofefine 'o Muimui Mapatongia'amanu TK13.

Ko e fānau 'a Tupouveiongó ko:
1. Laufilitonga TT39
2. Lataimaumi
Ko 'ena tamaí ko Fuanunu'iava TT38
3. Lasike Tupouniua
4. Tupoutoutai
5. Fakaʻiloatonga
6. Hulitā Tu'ifua
Ko 'enau tamaí ko Tupouniua, ko e foha 'o 'Ulukālala Ma'ofanga.
7. Filiaipulotu Tuʻipelehake
Ko ʻene tamaí ko ʻUluvalu Tuʻipelehake

Nouti mo e Maʻungatala:
* Tohi ʻa Fohe Maʻafutakinima [1903], peesi 97. Fānau ʻa Tupouveiongó mo ʻenau ngaahi tamaí.
* Tohi Fakamanatu ʻo e Ngaahi Meʻá, Foliō ʻo Haʻa Tuʻí, peesi 121. Fānau ʻa Tupouveiongó mo ʻenau ngaahi tamaí.


Ko e fānau 'a Laufilitongá TT39 'oku fakalau kinautolu 'i he konga 'o e Tuputupulefanuá ki he Tu'itongá.

Ko e fānau 'a Lasike Tupouniuá ko Vika Veiongo, koe tama 'a Lātūfakahaukelesi, ko e 'ofefine 'o Tu'ihalafatai, foha 'o Tupoulahimu'a TK7.

Ko e fānau 'a Tupoutoutaí ko Pauline Lupe, Kuliha'apai mo Veiongo.
Ko e fānau 'a Pauline Lupé ko Tupoutu'a, ko e 'ofefine 'o 'Īnoke Matafonuafotu, pea mo Sione Usaleva, Tēvita Tatafu, Tēvita Manu mo Mele Fetutuki Mahe, ko 'enau tamaí ko Mahe'uli'uli Pasikala.
Ko e fānau 'a Kulīha'apaí ko Samisoni Lākai, Tupoumatāpule, Ta'opala, Sione Potauaine Mālohifo'ou, Niu mo Mafua.

Ko e fānau 'a Hulitā Tu'ifuá ko Fifitavava'u, ko e 'ofefine 'o Liufau Tu'iha'angana, pea mo Veisinia Moalapau'u, ko e 'ofefine 'o Fulivai.


Tupoutoutai
Ko e ngāue 'a e tangata 'aati Sueeteni ko Brodtmann, 1836

Tupoutu'a Matafonuafotu
Ko e mokopuna ʻo Tupoutoutai
Ko e 'ata mei he Mēsiume 'o Pilitāniá

10. Ko Tu'uakitau
Ko e foha 'o Muimui Mapatongia'amanu TK13.

Ko e 'ofefine 'o Tu'uakitau ko:
1. Sōvaki.

Ko e tama 'a Sōvakí ko Paumolevuka, ko e foha 'o Tupouniua, foha 'o 'Ulukālala Ma'ofanga.

Ko e fānau 'a Paumolevuká ko Tu'ineau, mo Tupou mo Lōtaki'aetau.
Ko e 'ofefine 'o Tu'ineaú ko Vika.
Ko e fānau 'a Lōtaki'aetaú ko Vili Tu'itakau, Vili Kāingapoto, Sione Tupou mo Ika.

12. Ko Tupoumālohi TK16
Ko e foha ohi 'o Muimui Mapatongia'amanu TK13.

Ko Tupoumālohi TK16 ko e foha ia 'o Tupoulahisi'i TK10, ko e foha 'o Tu'ihalafatai TK9, ko e foha 'o Tupoulahimu'a TK7, ko e ta'okete tamai taha ia 'o Muimui Mapatongia'amanu TK13.

Ko e fānau 'a Tupoumālohi TK16 ko:
1. Kavakipopua'uli'uli
Ko 'ene fa'eé ko Lākai.
2. Setaleki Mumui
Ko 'ene fa'eé ko Lātuniua, ko e tama 'a e Tamaha 2 Lātūfu'ipeka kia Kahomovailahi Tuita.

Ko Kavakipopua'uli'ulí na'e ma'uhoa kia Vehikite 'o 'Ōtea 'o na fanau'i 'a Vakameilalo, Toloakaiasi, Siale Haehaemoa, Tuputupu mo Talai. Pea toe ma'auhoa 'a Kavakipopua'uli'uli kia Folaumoeloa 'o Houma 'o na fanau'i 'a Mafile'o mo Sōvaki.

Nouti mo e Maʻungatala:
* 'Oku 'oatu e fakamālō kia Dan Hamala ʻi hono vahevahe mai e ongo hoa mo e fānau ʻa Popuaʻuliʻuli.
* ʻOku fakalau e fānau ʻa Kavakipopuaʻuliʻuli mo Vehikité ʻi he Tohi ʻa Fohe Maʻafutakinima [1903], peesi 113.


Ko Toloakaiasi na'e mali mo 'Atulouaki, 'ofefine 'o e to'a Pea ko Fa'ē, 'o na fanau'i 'a Sosaia Tuita, Setaita Mohulamu pea mo Sālesi Mapu. Na'e mali 'a Sosaia Tuita mo 'Ana Tongaha'apai 'o na fanau'i 'a Viliami Kulīha'apai mo Sālesi Po'ulikai'eva.

Ko Tuputupu na'e mali mo Nētane Lātūfakahau, ko e foha 'o Namoa, foha 'o Mumui Mapatongia'amanu TK13, 'o na fanau'i 'a Ikahihifo pea mo Anga'aefonu.

Ko Talai ko hono 'ofefine ko 'Ilaisaane na'e mali ia mo Sione Kaivao 'o Kolovai 'o na fanau'i 'a Sa'ili, Filipe Fakauho, Lupina, Fine mo Vili.  Ko Sa'ili na'e mali mo 'Etueni Mo'ungaloa La'akulu 'o na fanau'i 'a Toketā Huluholo Mo'ungaloa, Sione, Mele Lataifalesiu Fīnau mo Samiuela Mo'ungaloa.

Ko Mafile'o na'e mali mo Telēsia Mata'afa 'o Ha'amoa 'o na fanau'i 'a Malia Pe'emoana, Valelia Lafulafu, Sisīlia Foliaki, 'Ana Sakalia, Sāpina, Kelekolio pea mo Makalena Mafile'o.

Ko Setaleki Mumui ko hono ʻofefine ko 'Anaseini Kaifonua'amanu, Mele Latainiu'ui mo Sami Tupou, pea ko 'enau fa'e ko Tu'ifangatukia Hepisipa, ko e 'ofefine 'o Laufilitonga TT39 pea mo Latufakahaukelesi.

Ko 'Anaseini Kaifonua'amanu na'e mali ia mo Nafetalai Matekitonga 'Ulukālala, 'o na fanau'i 'a Siaosi Fīnau Misinituitui'ovava'u 'Ulukālala.

Ko e fānau 'a Sami Tupoú ko 'Ilaisaane, 'Ōvava pea mo Maile.

18. Ko Vakasiuola
Ko e foha 'o Muimui Mapatongia'amanu TK13.

Ko e fānau 'a Vakasiuolá ko:
1. Samisoni
Ko 'ene fa'eé ko Fatafehi mei Pea. 
2. Temaleti Popua
Ko 'ene fa'eé ko Palu Nā'uli mei Pea. 

19. Ko Valu
Ko e foha 'o Muimui Mapatongia'amanu TK13.

Ko e fānau 'a Valú ko:
1. Mōsese
2. Loko
3. Palu Ikahihifo
4. Fīnau'ufimui
5. 'Asinate
Ko 'enau fa'eé ko Mataele.

20. Ko Popuatōholo
Ko e 'ofefine 'o Muimui Mapatongia'amanu TK13.

Ko e fānau 'a Popuatōholó ko:
1. Leka
Ko e foha 'o Laungatafuapo
2. Tongakovi
Ko e 'ofefine 'o Vaha'i
3. Mētuisela Fifita
Ko e foha 'o Afu Ha'amango.

Ko e fānau 'a Tongakoví ko Mei mo Kalolaine Tuipēkihelotu, ko 'ena tamaí ko Viliami Kafokuota Vaea, pea mo Pulete, ko e foha 'o 'Ata'ata, foha 'o e to'a Pea ko Fa'eé. 
Ko e fānau 'a Kalolaine Tuipēkihelotu ko Tēvita Hokafonu mo Sione Pulusila, ko 'ena tamaí ko Māfoa mei Ha'akame.  Na'e toe fanau'i 'e Kalolaine Tuipēkihelotu 'a 'Ilaisaane Tafoki Fakavale, ko e 'ofefine 'o Saletili Tu'uhetoka.
Ko e fānau 'a Pulete 'Ata'atá ko Siosiomālohi'aloko, Sēmisi Manuetoafa, Pule'ilangitē, Viliami 'Ilaiū, Ve'ehala, Siaosi Tōpui, Sēmisi Mailelatamai mo 'Īsoa Pulete.

23. Ko Ma'afu'otu'itonga
Ko e foha 'o Muimui Mapatongia'amanu TK13.

Ko e fānau 'a Ma'afuotu'itongá ko:
1. Sami Mafile'oniua
Ko 'ene fa'eé ko Fataimoemanu, ko e 'ofefine 'o 'Aloko'ulu Fotofili mo Fifitaha'amotuku.

Ko Sami Mafile'oniua ko 'ene fānaú ko Tapaita Mafile'o, ko e tama 'a Lesieli Kaipā Manavahetau, 'ofefine 'o Manavahetau Lavaka mo Sisilongoa'a. Naʻe 'i ai mo e fānau 'a Sami Mafile'oniua ko 'Isileli Mafile'o mo Fūnakiha'apai, ko 'ena fa'eé ko Fehi'a, 'ofefine 'o Tonga'uli'uli. Pea ʻi ai mo e 'ofefine 'o Sami Mafile'oniua ko Kavakipopua'uli'uli, ko e tama 'a Taufa Kālisi, ko e 'ofefine 'o Fohe. Pea toe ʻi ai mo e foha 'o Sami Mafile'oniua ko Mēsake, ko e tama 'a Kalapu, ko e 'ofefine 'o Fotu.

Ko Tāpaita Mafile'ó ko 'ene fānaú ko Suli Afu Taunipua'a mo 'Ilafehi, ko 'ena tamaí ko Lei'ataua, foha 'o Luani Vaeamahanga mo Fatafehililika'imoana. Pea toe fanau'i 'e Tāpaita Mafile'o 'a Pauline Ngaluha'amea mo Sione Moahengi, ko 'ena tamaí ko Sēmisi Tonga, foha 'o 'Eliesa Kongaikamanu Tupa mo Sinālauli'i.

26. Ko Niupalavu
Ko e foha 'o Muimui Mapatongia'amanu TK13.

Ko e fānau 'a Niupalavú ko:
1. Sovea
2. Tausinga
3. Fākiʻālele
Ko 'enau fa'eé ko Kālisi Sīvoki, ko e 'ofefine 'o Tu'ineau (Tu'inayau) mei Fisi. 

Ko Sovea ko hono fohá ko Tu'itakau, ko 'ene fa'eé ko 'Ākesa Te'epuaka'akolo, ko e 'ofefine 'o Hivapea'ulu Vaea mo Fusipongi.   Naʻe toe fanau ʻa Sovea ko ʻĀsena Sīvoki, ʻEnelē Maʻafu, Pā mo Hūlita Kaufoʻou, ko ʻenau faʻeé ko Lavinia Ikatonga Maʻu, ko e ʻofefine ʻo Hivapea'ulu Vaea mo Veamotulalo.   

Ko Tu'itakaú ko 'ene fanaú ko Pānuve mo Anga'aetau, ko 'ena fa'eé ko Tuputupukipulotu, ko e 'ofefine 'o Naufahu mo Paluleleva.  Na'e toe fanau 'a Tu'itakau ko Fine mo Faka'iloatonga, ko 'ena fa'eé ko Loloheatoki, ko e 'ofefine mo ia 'o Naufahu mo Paluleleva.

Ko 'Āsena Sīvokí ko 'ene fānaú ko Mele Tonga, Sisilongoa'a mo Samiuela Pāpani, ko 'enau tamaí ko Pōasi Tu'ipulotu, ko e foha 'o Tonga Mohenoa'ivaha mo Lesieli Kaipā Manavahetau.

Ko ʻEnelē Ma'afú ko hono ʻofefiné ko Mele Vavātau Vaisioa, ko e tama ʻa ʻEma Tupou, ko e ʻofefine ʻo Lualala mo Hūlita ʻOtu.   Pea ʻi ai mo e ongo foha ʻo ʻEnelē Ma'afu ko Tatu mo Niupalavu, ko ʻena faʻeé ko Loloheatoki, ko e 'ofefine 'o Naufahu mo Paluleleva.    
Ko Mele Vavātau Vaisioa na'e mali mo Taniela Mahe Pikokivaka, foha 'o Kalolo Lasike mo Tautu'u, 'o na fanau'i 'a Alakihihifo ('Ala) Taumoepeau, Tevita Tu'amoheloa Lasike, Sitina Vaisioa Kaho, Viliami Fineula'ipangai, Saia, Kuliha'apai, 'Anau mo Na'a Falemei.
Ko Tatú na'e mali ia mo Seluvaia, 'ofefine 'o Tevita Fakatauʻau mo Vika Vai, 'o na fanau'i 'a Sione Niupalavu, Mele Vavātau, Tevita Simipale mo Halaevalu Tatu.

Ko Pā ko hono 'ofefiné ko Ane Fīnau, ko 'ene fa'eé ko Fusi. Pea toe fanau 'a Pā ko Nesiasi Pā, Ane, 'Akosita, Sione Huapango, Tevita, 'Oli mo Lupe, ko 'enau fa'eé ko Fūnaki, 'ofefine 'o Paluvale Tu'ilakepa.  Pea toe 'i ai mo e 'ofefine 'o Pā ko Tangitangi Tupou, ko e tama 'a Uila, 'ofefine 'o Samiuela Fusimoatutue Ma'afu mo Fusi.

Ko Hūlita Kaufo'ou ko 'ene fānau ko Siosiua Po'oi Kioa mo Lolohea, ko 'ena tamaí ko Malakai Kioa, foha 'o 'Akuila Feke'ila Kioa mo Lisia Ikahihifo Kapetaua.

28. Ko Namoa
Ko e foha 'o Muimui Mapatongia'amanu TK13.

Ko e fānau 'a Namoá ko:
1. Nētane Lātūfakahau
2. Fīnau Tangata'olakepa
3. 'Alilia Fūnakitoutai
4. 'Amelia Vavāhe'a
Ko 'enau fa'eé ko Vailolomoli, ko e 'ofefine 'o Palu, foha 'o Ikahihifo, ko e mokopuna 'o Mataele TK4 pea mo Fakana'ana'a TT34
Na'e hingoa tatau pe 'a e fa'e 'a Namoá ko Vailolomoli mo e Vailolomoli ko eni na'e fanau ki aí, ka ko e ongo fefine kehekehe.
5. Vika Mafile'o
6. Siaosi Niumeitolu
Ko 'ena fa'eé ko Tonga
7. Soatame Mafile'o Puakakātoa
8. Lausi'iohihifo
Ko 'ena fa'eé ko Nau Hena Anga, ko e 'ofefine 'o Tengeifekai, ko e foha 'o Lekaumoana Tu'ipelehake.
9. Fīnau
Ko 'ene fa'eé ko Vea.

Ko e fānau 'a Nētane Lātūfakahaú ko Ikahihifo mo Anga'aefonu, ko 'ena fa'eé ko Tuputupu, ko e tama 'a Kavakipopua'uli'uli, 'ofefine 'o Tupoumālohi TK16.

Ko e fānau 'a Fīnau Tangata'olakepá ko Pauline Manutu'ufanga, Mele Vavāhe'a mo Netane Talikihihifo, ko 'enau fa'eé ko 'Akosita Tae Fala'ula, ko e 'ofefine 'o Mafoa'aelangi Ma'atu.

Ko e fānau 'a 'Alilia Fūnakitoutai ko Siokatame Vahavaha'i Fulivai, ko 'ene tamaí ko Fulivai.  Pea toe fanau'i 'e 'Alilia Fūnakitoutai 'a Tēvita Ta'ofikaetau Tapueluelu, Lesieli Afuha'apai Tuita, Sālesi Mataele mo Lavinia Sialehaehae, ko 'enau tamaí ko Avala'aetau Naufahu, ko e foha 'o Fīnaufisi 'Ulukālala.

Ko e fānau 'a Vika Mafile'ó ko Fatafehi Vilisoni Vaha'i, 'Ilaisaane Tupouta'anea mo Ma'ava, ko 'enau tamaí ko Sōsaia Langoia'ipangai Vaha'i.

Ko e fānau 'a Siaosi Niumeitolú ko Vili Tu'ihalangingie, 'Ana Niumeitolu, Peni Tupou Niumeitolu mo Sālote Mafile'o Kama.

Ko e fānau 'a Soatame Mafile'o Puakakātoa ko Lesieli Tupou, Setaleki Lōtaki, Elenoa, Vika Kaufusi, Sione Lausi'i mo Sione Tu'i, ko 'enau fa'eé ko 'Ana Foliaki mei 'Uiha.

Ko e fānau 'a Fīnau ko Mele Tonga.
Na'e mali 'a Mele Tonga mo Suliasi Masi Filipe 'o 'O'ua 'o na fanau'i 'a 'Akanesi Lētele.

35. Ko Taukitongatapu Lū'isa
Ko e 'ofefine 'o Muimui Mapatongia'amanu TK13.

Ko e tama 'a Taukitongatapu Lūʻisá ko:
1. Mele Tupou Lupetōlelei.

Ko e fānau 'a Mele Tupou Lupetōleleí ko Tu'ipulotu, ko 'ene tamaí ko Fatafehi Fuatalevu, foha 'o Tupoulahisi'i TK10 pea mo Kiufutuna.  Pea toe fanau'i 'e Mele Tupou Lupetōlelei 'a Kalolaine Fūnaki mo 'Ana Fūnaki, ko 'ena tamaí ko Hesekaia Fūnaki, ko e foha 'o Fano, foha 'o Soakai Felemea.

Ko Tu'ipulotu na'e mali mo Kaho 'o na fanau'i 'a 'Āminiasi Tu'ifua. 
Na'e mali 'a 'Āminiasi Tu'ifua mo Siutaisa, ko e 'ofefine 'o Sēmisi Fonuakihehau Tu'iha'angana 'o na fanau'i 'a Tēvita Tu'ifua, Samiuela Langi Tu'ifua mo Tupoutu'a. 
Ko Tēvita Tu'ifua na'e mali mo 'Ālisi Fe'ofa'akihelotu 'o Lofanga 'o na fanau'i 'a Ma'ata Muimuihelotu Vaipulu pea mo 'Ema Valu Fakalelu. 
Ko Samiuela Langi Tu'ifua na'e mali mo Toakase Paluva'inga 'o na fanau'i 'a Viliami, Tu'ifuapulepule, Sione Fauolo mo 'Ilaisaane Tilisā Tu'ifua. 
Ko 'Ilaisaane Tilisā Tu'ifuá na'e mali ia mo Toketā 'Isime'eli Lutui Fonua. 

Ko Kalolaine Fūnaki na'e mali mo Samisoni Nau 'o na fanau'i 'a Makelesi Fifitasi'i, Mele Fehoko, Sēmisi Palu, Sioeli Lulu mo Sione Na'a. 
Ko Makelesi Fifitasi'i na'e mali mo Sione Feke'ila Motu'apuaka 'o na fanau'i 'a Sisile'o, Samiuela Feke'ila Motu'apuaka pea mo 'Amelia 'Ofa. 
Ko 'Amelia 'Ofa na'e mali mo Simote Fehoko Masiu 'o na fanau'i 'a Manatau Masiu, 'Ālisi Taufavaivai Pāhulu pea mo Sanisi Maile Mapa. 
Ko Mele Fehoko ko ʻene fānaú ko Sione Faupula (foha ʻo Peni Veafisi), Siosifa Nukumovahaʻi Nukupuku (foha ʻo Tēvita Lupeituʻu), mo Sepuloni Taufalele (foha ʻo Samisoni Manu).
Ko Sēmisi Palu ko hono 'ofefine ko Lū'isa Taukitongatapu na'e mali mo Siosaia Fatai Helu. 
Ko Sioeli Lulu ko 'ene fānau ko Lupe Tapanitalo, 'Ilaisaane Manu Johansson pea mo Sione Taumoefolau, pea mo 'Ana Lātūselu mo Mele Lulu Payne. 

Ko 'Ana Fūnaki ko 'ene fānaú ko Nisi, Susana, Suliana mo Tangoi.

Sioeli Lulu
Ko e mokopuna ʻo Taukitongatapu Lūʻisa pea ko e Kapiteni ʻo e Kolisi Tongá ʻi he 1886.
ʻOku hoko atu e fakamatala ʻo e kau Kapiteni ki he Kapiteni hokohoko fuoloa taha ʻo e Kolisi ko Sepuloni Taufa, ʻa ia ko e ʻilamutu pe ia ʻo Sioeli Lulu, ko e tama ʻa Mele Fehoko, tuofefine ʻo Sioeli Lulú.
ʻOku ʻoatu e fakamālō kia Sione Ngalu Filiahefanga, ko e mokopuna ʻo Sepuloni Taufa ʻi hono vahevahe mai ʻo e ʻatá ni.
Ko e ʻata mei he Nusipepa Fakamanatu ʻa e Kolisi Tongá.

37. Ko Tu'ipulotu Matāpule
Ko e foha 'o Muimui Mapatongia'amanu TK13.

Ko e fānaú 'a Tu'ipulotu Matāpulé ko:
1. Fakatoumafi Sūlia (na'e 'iloa ko Mafihape)
2. Mafipau'u
Ko 'ena fa'eé ko 'Atuohakautapu, ko e 'ofefine 'o Tu'ihalafatai TK9 mo Filoimanuma'a.

Ko Fakatoumafi Sūlia (Mafihape) ko e fefine hoihoifua pea ko e hoa 'ofeina ia 'o 'Ulukālala Fangupō na'a ne 'oange ki ai 'a William Mariner ko 'ene tama ohi.  Hili e mālōlō 'a 'Ulukālala Fangupoó na'e 'ave leva 'a Mafihape 'e Vuki, ko e foha 'o Kahomovailahi Tuita pea mo e Tamaha 2 ko Lātūfu'ipeka.
Ko e fanau 'a Mafihape pea mo Vuki ko Malakai Lavulo, Lātūniua, Peaukovi pea mo Vuna. 

Ko Malakai Lavulo ko 'ene fānaú ko Sione Talumokafoa, 'Anaseini Tupouveihola mo Vaohoi, ko 'enau fa'eé ko Luseane Halaevalu Mata'aho, 'ofefine 'o Tupouto'a TK17 mo Tupou'ahome'e.
Ko e fānau 'a Sione Talaumokafoa ko Sisīlia 'Atuohakautapu (ko e tama 'a Sālote Fusipala), mo Langi (ko 'ene fa'eé ko e fefine Pukotala), mo Lasinikapa (ko 'ene fa'eé ko Tupou Manakofo'ufa'u), mo Kavaha'apai (ko 'ene fa'eé ko Tāpaita Maile), mo Malakai Tu'ipulotu (ko 'ene fa'eé ko e fefine Tongoleleka).  Pea mali a Sione Talaumokafoa mo Mele Puatoka Malaloi 'o na fanau'i a 'Elenoa Ngataealupe, 'Asipeli Tu'ihalafatai, Melepoli, Nginginiofolanga, Kilimi mo 'Ufimomoko. 
Pea mali a 'Anaseini Tupouveihola mo Viliami Tungī Halatuituia 'o na fanau'i 'a Siaosi Tuku'aho.

Ko Peau ko 'ene fānaú ko Tēvita Fatafehi, Meleni mo 'Akanesi Tu'ifua, ko 'enau fa'eé ko Tupoutu'a Lamanukilupe, ko e 'ofefine 'o Laufilitonga TT39 mo Fala'aetau.
Ko e fānau 'a Tēvita Fatafehí ko Sami Niumataevalu (ko 'ene fa'eé ko Kalēsita mei 'Uiha), mo Tupou (ko 'ene fa'eé mei Ha'apai pe mo ia).
Ko e tama 'a Meleni ko Sione Te'ekosi, ko e foha 'o Siale 'Ataongo, foha 'o 'Enele Ma'afuotu'itonga mo 'Elenoa Ngataealupe.
Pea mali 'a 'Akanesi Tu'ifua mo Veikune Siosāteki Tonga, 'o na fanau'i 'a Veikune ʻŌsaiasi Tonga Fotu'afalefā, Melenaite 'Uheina mo Lātūniua.

Ko Vuna ko hono 'ofefine ko 'Ana Vaokolo.


Tupoutuʻa Lamanukilupe, Makelesi Lupemuʻa Maka, Kalolaine Molitahisi Tongilava mo Sione Māfoaʻaeata Niumataevalu.
Ko e ngaahi makapuna ʻo Tuʻipulotu Matāpule.
'Oku 'oatu e fakamālō kia Joan Margaret Fusipalapangai Skeen Klampfer 'i hono vahevahe mai 'o e 'ata 'o Tupoutu'a Laumanukilupe Niumataevalu.



Kiate kimoutolu 'oku tupu mei he ngaahi Tu'ikanokupolu ne hoko 'ia Mumui TK13, ko honau fakahokohokó ko:
TK14 Tuku'aho'aetau'ifolaha, ko e foha ‘o Mumui TK13.
TK15 Maʻafu Limuloa, ko e foha ‘o Mailelaumotomoto Ma’afu 1 ‘o Vaini.
TK16 Tupoumalohi, ko e foha ‘o Tupoulahisi'i TK10, pea ko e foha ohi ‘o Mumui TK13.
TK17 Tupouto'a, ko e foha ‘o Tuku’aho TK14.
TK18 Aleamotu'a, ko e foha ‘o Mumui TK13.
TK19 Taufa'ahau, ko e foha ‘o Tupouto’a TK17.
Pea ko Taufa'ahau TK19 leva na'e hoko ko e fuofua Tu'i 'o e kuonga ko eni 'oku tau 'i ai, ko Taufa'ahau Tupou I.



Taufa'ahau Tupou I
Ko e ngāue 'a e tangata ko John Cochran, 1904




'Oku fa'a kehekehe 'a e ngaahi hohoko ki he ngaahi to'utangata ki mu'a he 1900, ka 'oku faka'ofo'ofa pē ia ke tauhi mo fakalau kotoa, he 'oku nau fakatolonga fakalūkufua hotau ngaahi fehokotakí. 'Oku siʻi haʻatau hanu, ka tau faka'atu'ia, ko e mālō hono tauhi mai 'e heʻetau ngaahi Kui kuo mama'o atú 'a e me'a 'oku tau lolotonga ma'ú. Ko e ngāue leva ia 'a kitautolu ke tau tānaki mo fakamā'opo'opo lelei atu hotau fehokotakí ki he kaha'ú.

Ko e tohi hohoko ko ení ko e Tuputupulefanuá, ko e tohi hohoko 'a e Tonga kotoa. Ko hono taumu'á ko e fakatolonga 'o e uhotaha ne taa mei ai 'a e Tongá.

'Ofa ke hoko 'a e Tuputupulefanuá ko e poupou mo e tokoni ki he Tonga kotoa pe 'oku nau fie fekumi mo laukau 'aki hono tupu'angá.



Ngaahi Nouti mo e Ngaahi Liliu
[010610] Tānaki 'o Vōtea ki he fānau 'a Muimui TK13 fakatatau ki he fakamatala 'a Hēleni Maumiolakepa Faupula Fogarty 'i he tohi hohoko 'a e Ha'a Kavapalu 'oku hā 'i he peesi 'a e Ha'a Kavapalú [http://www.bebo.com/Profile.jsp?MemberId=9878874674].
[200710] Kamata hono fakatefitotaha 'o e fakahokohoko 'o e fānau 'a e ngaahi Tu'i 'o Tongamotu'á ki honau fokotu'utu'u 'oku hā 'i he Tohi 'a Fohe Ma'afutakinima [1903], peesi 3 ki he 17. 'Oku 'ikai fa'alaua 'a e 'asi 'a e ngaahi Tu'i 'o Tongamotu'á mo 'enau fānaú 'i he ngaahi tohi hohoko ne hiki mei he Tohi ʻa e Tamahaá, pea ko e 'asi kotoa pe 'a e fānaú, 'oku 'i ai e ngaahi kehekehe si'i 'i honau fakahokohoko mo 'enau ngaahi fa'eé. Ko ia 'oku fakatefitotaha ai honau fokotu'utu'u ki he tohi 'a Fohe Ma'afutakinima [1903], peesi 3 ki he 17, pea toki feliuaki mei ai 'o fakatatau ki he ngaahi tohi hohoko mo e ngaahi fakamatala kehekehe 'oku ma'ú.
[280311] Kamata hono fakafonufonu e ngaahi hako o e fānau 'a e TK.
[190511] Liliu e Tala 'o e 'Ulutolú ke fakakau ki ai 'a e ngaahi fakamatala makatu'unga 'i he tohi hohoko 'a 'Atunaisa Tu'itupou Vakalahi 'o 'Āhau, 'i hono faka'eke'eke ia 'e Tevita Uata mo Kalolaine Mapa 'i he 'aho 23 Me 1976.
[010213] Fakafōtunga fo'ou e peesí.
[010315] Fakatonutonu e fakamatala kia Vuna TK5 mo ʻene fānaú, kae ʻumaʻa ʻa e foha ʻo Vuna ko Ngata. Toʻo e Tuʻiʻoetau mei he hingoa ʻo Vuna TK5 ʻo ai pe ki hono foha ko Vuna Tuʻiʻoetau. Naʻe maʻuhala mo e hingoa ʻo Ngata ko Vuna Ngata pea maʻuhala leva ʻa Teukialupe pea mo hono tehina ko ʻOtuangū ko e ongo hoa ʻo Vuna Ngata, kae fakatatau ki hono lau fakalelei ʻo e peesi 57 ʻi he tohi hohoko ʻa Fohe Maʻafutakinima [1903], ko e ongo hoa kinaua ʻo Vuna TK5.
[240923] Naʻe tomuʻa hiki e fakamatala ki Havelulahí ko e telioʻanga ʻo Ngata TK1 mo Atamataʻila TK2 pea mo e Ha'a Tu'ikanokupolú. Kuo liliu eni ko e telioʻanga ʻo e Tuʻikanokupolú ke tonu ki he hisitōliá, 'a ia ko e 'afio'anga mo telio'anga ʻo Ngata TK1 mo Atamataʻila TK2 ko 'Ahau. 'Oku hoko atu e ngaue ke 'omai e ngaahi ma'ungatala ki ai.
 
James Cocker 14Nov00