.
.

Ko e Fakanofonofo 'o e Taumafa Kava´

Fakafe'iloaki   Tala 'o e Kava   Fa'ahinga 'o e Kava    'Umu 'o e Kava   Faikava mo e 'Ilokava   Taumafa Kava    Fakanofonofo 'o e Taumafa

ʻOku fokotu'utu'u ʻi he peesí ni ʻa e ngaahi Fakatātā Kehekehe ki he anga 'o e fakanofonofo 'o e Taumafa Kava 'a e Tu'i 'o Tongá.

Ko e ngaahi fakatātā ko ení 'oku makatu'unga ia 'i he ngaahi Taumafa Kava hili hono liua 'e he Tu’ikanokupolu ko Taufaʻāhau Tupou I 'a e Tu’itonga fakamuimui ‘o Tongá, Laufilitonga TT39, pea hoko ai 'a Taufa'ahau Tupou I ko e fuofua Tu'i 'o Tonga 'i he 'epoki fo'ou ko eni 'o e hisitolia 'o Tongá, 'oku tau lolotonga 'i aí. ‘A ia ko e Tu’i 'o Tongá ‘oku Olovaha ʻi he ngaahi fakataataa ko ení, he ko e Hau ia ‘o e Fonuá, pea ʻApaʻapa, ʻAlofi mo Touʻa ki ai ‘a e Hou’eiki Maʻuhingoa mo e Haʻa Matāpule kuo fakafatongia 'e he Hau ‘o e Fonuá, ʻo fakatatau ki heʻenau felāveʻi mo e Haú.

Ko e tuku'au mai ʻa e fa’unga 'o e Taumafa Kava ‘a e Tu’ikanokupolú, mei he fuofua Fakapangai 'o e 'Ulutolú, 'a ia ko e taimi ia na'e fakanofo ai 'a Ngata TK1 ko e fuofua Tu'ikanokupolú, ‘i he Fu’u Koka ‘i Hihifó. Pea fai mai leva mei ai hono langalanga mo le’ele’ei ‘e Ha’a Ngata Motu’a ʻa e fakanofonofo ʻo e Taumafa Kava ʻa e Tuʻikanokupolú.

Ka ko e makatu'unga pē ʻa e Ouau ʻo e Taumafa Kava 'a e Tu'ikanokupolú 'i he Taumafa Kava 'a e Tu'itongá. Ko e Taumafa Kava ia na'e tuku'au mai mei he Fuofua Taumafa Kava ʻo e ʻOtu Tongá, ʻa e Taumafa Kava ne fakatotofa ʻe Loʻau mei he taimi ne feilaulau ai ʻe Fevanga mo Fefafa hona ʻofefine ko Kava´. Na’e hokohoko mai ai pē ʻa e Taumafa Kava ʻa e Tuʻitongá ‘i he kuonga 'o e pule 'a e Tu'itongá. Pea ʻi he Taumafa Kava ko ia ʻa e Tuʻitongá ko e Tu'itongá na'e Olovahá, pea 'i ai pē hono faʻunga 'Apa'apa, 'Alofi mo e Tou'a, kae ʻumaʻā hono ngaahi tuʻunga ouau makehe. ‘Oku si’i ha toe ‘ilo totonu ki ai ʻi he ngaahi ‘ahó ni.

Kaekehe, ‘oku hailaiti ‘e he ngaahi fakataataá ni ‘a e anga ʻo e feliuaki mai ‘o e fakanofonofo ‘o e Taumafa Kavá ‘o fakatatau ki he ngaahi tu’utu’uni ‘a e Tu'i 'o Tongá mo Ha’a Ngata Motu’a. ‘Ikai ngata aí, neongo ‘oku fakafuofua ‘e he ngaahi fakataataá 'a e kakato 'a Hou'eiki mo Ha'a Matapule Ma'u Hingoa 'i Pangaí, ko e tokolahi totonu 'o e Taumafa Kavá ‘i he ‘aho ‘oku fakahoko aí, 'oku fai pē ki he tokolahi 'o e fa'ahinga ne lava ki Pangaí 'i he 'aho ko iá.




1918 Ko e fakatātā 'o e Taumafa Kavá mei he Tohi ko e "Tongan Society", 1929, ko e faʻutohi ʻa E. W. Gifford.
1927 Ko e fakatātā 'o e Taumafa Kavá mei he Sēnolo ko e "Kava Ceremonial in Tonga", 1929, ko e faʻutohi ʻa E.E.V. Collocott 'i he "Journal of the Polynesian Society".
1959 Ko e fakatātā 'o e Taumafa Kavá mei he Tohi ko e "The Tongan Constitution",1975, ko e faʻutohi ʻa Sione Lātūkefu.
1973 - 1975 Ko e 'ata 'o e Taumafa Kavá ne tā ʻe Tongapōteki Mālohifoʻou ʻo Neiafu, Vavaʻu.  
2008 Ko e 'ata 'o e Taumafa Kavá makatu'unga 'i he fakataataa na'e fokotuʻu ʻi he Uepisaiti ʻo e ʻŌfisi Palasi ʻo Tongá.
2008 Ko e 'ata 'o e Taumafa Kavá na'e fokotuʻu ʻi he Uepisaiti ʻo e ʻŌfisi Palasi ʻo Tongá.


Ngaahi Nouti mo e Ngaahi Liliu
[2010] Naʻe kamata ʻaki ʻa e peesí ni ʻa e fakatātā naʻe tuku mai ʻi he uespisaiti ʻa e 'Ōfisi Palasi 'o Tongá 'i heʻenau Uepi Saití http://palaceoffice.gov.to/.
[160311] Tānaki e fakatātā kehekehe mei he taimi kehekehe ki he anga ʻo e fakanofonofo ʻo e Taumafa Kavá
.

James Cocker 14Nov00