Ko e Lotu Kalisitiané 'i Tonga

Peesi Fakafeʻiloaki ki he Lotú

Hisitōlia 'o e Lotú    Tūhulu mei he Folofolá

'Oku hokohoko atu pē 'a e ngāué ke fokotu'u mai 'a e peesí ni.



Ko e Hisitōlia 'o e Lotu Kalisitiané 'i Tonga



Ko e Fuofua Kau Faifekau ki Tongá, 1797 - 1800

ʻI he ʻaho 10 ʻo ʻEpeleli 1797 naʻe tūʻuta ki Tonga ʻa e vaka ko e Duff, pea hifo ai ha kau tangata ʻe toko hongofulu ʻi he fekau ʻa e London Missionary Society ʻo Pilitāniá, ke nau kamata hono ʻomi ʻo e lotu ki Tongá. Ko e tokotaha pē 'iate kinautolu na'e 'osi fakanofo faifekaú, ka na'a nau tali kotoa 'a e ui ke nau tukufolau mai ki he Pasifiki ke fakamafola 'a e Ongoongo Lelei 'o Sisu Kalaisi.

Ko e kau tangatá ni ko:
Kelso - ko Keliso ko e lālanga tupenu
Wilkinson - ko Uilikisoni ko e tufunga
Shelley - ko Seli ko e tufunga
Bowell - ko Paueli ko e tauhi koloa
Harper - ko Hapa ko e fī filo
Buchanan - ko Piukana ko e tui kofu
Cooper - ko Kupa ko e tui sū
Nobbs - ko Nopisi ko e ngaohi tatā
George Vason - ko Vesoni ko e tufunga makaʻumea
Gaulton - ko Kolitoni ʻoku ʻikai ha maʻu ki heʻene ngāue ki muʻá

ʻI heʻenau aʻu ki Tongá naʻá nau mavahevahe ke nau fakamafola e lotú ki he kakaí. Naʻe ʻalu ʻa Paueli mo Hapa ki Haʻateiho. Naʻe ʻalu ʻa Vesoni ki Muʻa kia Mulikihaʻamea. Naʻe ʻalu mo Kolitoni mo Piukana ki Muʻa. Naʻe ʻalu ʻa Kupa ki Hahake ke nofo mo e ʻeiki ai ko Muli. Pea nofo leva ʻa Seli, Nōpisi mo Kolitoni ʻi Hihifo.

Naʻe fuoloa siʻi atu pē kuo foki ʻa Nōpisi ʻi he vaka muli naʻe haʻu ki Tonga. Pea ofi ai, naʻe fili ʻa Vesoni ia ke ne tukuange ʻa e taumuʻa ngāue fakafaifekaú ka e nofo pē ia mo e kāinga ʻo Mulikihaʻameá pea ʻai ai mo hono mali ʻona.

ʻI he ʻaho 21 ʻo ʻEpeleli, 1799 naʻe fakapoongi ai ʻe Tupounia ʻa Tukuʻaho TK14 pea kamata ai ʻa e tau he fonuá. Naʻe ʻikai ke loto e kau faifekaú ke līʻaki honau ngaahi ʻapí, ka ʻi he fakautuutu e maveuveú naʻe mahino he ʻikai ke toe ʻaonga haʻanau nofo. Ko ia naʻa nau fakataha ki Hihifo ngata pē ʻia Vesoni naʻe nofo pē ia ʻi Muʻa, pea mo Paueli, Kolitoni mo Hapa naʻa nau nofo pē ʻi Haʻateiho.

Naʻe fiefia e kau tau Hihfó ʻi he ʻalu atu ʻa e kau faifekaú ki Hihifó. Naʻa nau pehē ko e tokoni e kau faifekaú kiate kinautolu ʻi heʻenau feinga taú. Ka naʻe ikai fie fua mahafu e kau faifekaú pē te nau fie kau he tāmaté. Ko ia ne liliu ai e loto ʻo e kau taú ʻo nau fakaliliʻa he tuʻunga mātuʻá. Naʻe hola ai e kau faifekaú ʻo toi he likú ʻi he fakalalahi ʻa e taú. Pea faifai ia ʻo ʻilo honau tūkiaʻangá pea nau pehē ʻe lelei ke nau feinga ki ha taha ʻo e houʻeiki naʻa nau kaungameʻá ke vakai pe ʻe lava ha taha ai ʻo maluʻi kinautolu. Ko ia naʻa nau ō pea tali kinautolu ʻe he faʻahinga naʻa nau ó ki aí. Faifai ia ʻo nau aʻu ki Maʻufanga ʻo hūfanga ai.

Naʻe angaʻofa leva ʻa Fakafanua ke ʻoange ha nau fakafeʻao ke nau ō ki Haʻateiho ʻo vakai honau ngaahi tokoua aí, ne nau ʻosi fanongo eni kuo nau pekia ai. Naʻa nau aʻu atú o ʻilo e sino ʻo Paueli mo Kolitoní ʻi he halá, kae tokoto mai ʻa Hapa he ʻapi naʻe kiʻi mamaʻo siʻi mei ai. Naʻa nau ʻomi leva kinautolu ʻo fai e lotu pea tanu fakalelei. Naʻe fakaʻofa fau, ko e mātuʻa ne nau tukuange ʻenau moʻuí ke nau omi ʻo fakamafola e Ongoongo Leleí pea nau iku ʻo mālōlō ai ʻi ha fonua mamaʻo fau mei ʻapi.

Naʻe ʻikai fuoloa mei ai ʻa e nofo fakataha ʻa e kau faifekaú ʻi Maʻufangá. Naʻe fiemaʻu ʻe he houʻeikí ke nau ō ange ʻo fakahoko e ngaahi ngāue naʻa nau taukei aí. Ko ia naʻe siʻisiʻi ha faingamālie ke toe fai ha ngāue fakafaifekau ka e fai honau faiva hangē ko e tufungá mo e tuki ukameá. Naʻe kei fehiʻanekina pē kinautolu ʻe he kakaí pea nau tolo ʻaki e maká mo e ʻakaú e ngaahi fale naʻa nau lotu aí. Naʻe mahalo kovi e kakaí ko ʻenau lotú mo e hivá ko ʻenau fakalouʻakau fai fufū.

ʻI he ʻaho 24 ʻo Sanuali 1800 naʻe tūʻuta mai ki Tonga ʻa e vaka muli pea maʻu faingamālie ai ʻa e kau faifekaú ke nau mavahe mei Tonga. Hili iá naʻe kiʻi mālōlō ai a e feinga ke ʻomai ʻa e lotú ki Tongá ní. Ne foki atu e kau faifekaú ki muli mo ʻenau lipooti ʻoku moʻua e fonuá ʻi he taú pea ʻikai malu ke toe fai mai ha feinga. Ko e foki ko ia 'a e tu'unga faifekaú ni naʻe ʻikai ke nau sio ki ha fua ʻo ʻenau ngaué, ka kuo 'ata e lelei 'o 'enau ngaahi ngāué ki he fa'ahinga na'a nau ngāue ki aí, pea kuo faikelekele honau ngaahi tokouá mo e taumuʻa ne nau omi aí 'i he fonuá.



Nouti mo e Ma'ungatala:
* Ko e Ta'u e Teaú, Ko e Fai ma'a e Kau Heloheló, EEV Collocott, 1927. Ko e fakamatala 'a Sione Havea, Siokatame Havili, Viliami Tupou, Lesieli Tonga, Sione Taufa.
* Tala ʻo Tongá, Vahe 10, Ko e Lotú, Vaʻa Silapá, Potungāue Ako ʻo Tongá, 1990. Ko e fekumi ʻa Lina Lōketi, ʻAhosima Hūfanga, ʻŌketi Lotulelei, Pōasi Maʻafu, Silika Falakiseni, Sioeli Tāufa.
* Tonga and the Friendly Islanders, Sarah S Farmer, 1855, p78
* Motives and Methods: Missonaries in Tonga in the Early 19th Century, Charles F. Urbanowicz, The Journal of the Polynesian Society Vol. 86, No. 2 (June 1977), pp. 245-263 (19 pages) https://www.jstor.org/stable/20705252


James Cocker 14Nov00