Lea |
'Uhinga |
Fakatātā |
Afeitaulalo |
Ko e loto tokanga mo fietokoni ki he kau faingata'a'ia mo e kau tukuhausiá. |
'Eiki afeitaulalo mu'a 'o fakamolemole'i 'emau ngaahi tō nounoú. |
'Āhua |
Hoha'a pe nofo ta'emanonga. |
Na'e 'āhua holo heni 'a Sione hono fakakaukau'i pe 'e 'alu fēfē ki he hulohulá. |
Akafia |
Ko e tui fakakuongamotu'a ka akafia (hūfia 'e ha aka'i 'akau) 'a e fa'itoka 'o e pekia 'e lava pe 'o tupu mei ai ha mahaki 'a e kāinga 'o e pekiá 'oku kei mo'uí.
Na'e ui leva mo e mahaki ko iá ko e akafia. 'I he ngaahi kuonga mai ki muí ni na'e fakakau atu mo ha fa'ahinga me'a pe 'e 'ikai 'auha ki he tupu'anga 'o e akafiá. |
Tokanga'i e teunga 'o e pekiá na 'oku 'i ai ha sipa ukamea kae akafia ha taha 'i he'ene fanaú. |
'Akilotoa |
'Ā takai'i |
Na'e 'akilotoa 'e Vave mo 'ene kau taú 'a e kau angatu'u mei Tokelau. |
Alafolau |
Fale vaka |
Tau ō ʻo toho e vaká ki alafolau. |
'Alaha |
Namu kakala. |
Me'a 'alaha manongi mo'oni ko e vala kakala 'o e ta'ahine ko Heavulá. |
'Ālefa |
Mate he fiekaia |
Mālō mu'a ho'o manatu'i mai kimautolu kuo mau mei mate he 'ālefá. |
Āngai |
Ko ha me'a kuo tafoki 'o hanga mai mei he tafa'aki e taha. |
Lolotonga pe tō ʻa e matangí mei Hahaké kuo angai Hihifo. |
Anganofo |
Poto he anga, matakakai, angamaau, angalelei. |
Ko e fanau fefine anganofo 'a Vūsiká. |
Aofaki |
Ko ha meʻa kuó ne ʻosi maʻu fakakātoa ha meʻa. |
Kole keu hūfanga he ngaahi fakatapu kuo aofakí atu mei muʻá ní. |
'Aofangatuku |
Ko e kosi 'o e lou'ulu 'i he putu na'e fa'a fai 'aki e tutu he na'e 'ikai ha helekosi.
Ko e 'aofangatuku ko e fo'i ha'i ne faka'ilonga 'aki e ngata'anga 'o e tutu. Kuo hoko 'o ngaue 'aki e 'aofangatuku ki ha alea pe meʻa 'oku ne faka'osi e meʻa kotoa. |
Ko e 'aofangatukú ke tau fai ha meʻa ʻe lava ʻo tokoni ke fakalakalaka mo tauʻataina fakafoʻituitui ai e moʻui ʻa e taha kotoa. |
Aoniu |
Ko hono ui 'o e kahoki ʻoku ne takai e sino ʻo e fale-Tongá mo fakafehokotaki e ʻató mo e holisí, pea tupu mei ai hono ngāue ʻaki ki ha meʻa ʻoku ne ma'u fakakātoa ha meʻa. |
Naʻe pule fakaaoniu 'a Sisa ʻi onoʻaho ʻi he fonua ko Lomá. |
Efe |
Penu 'o ha me'a kuo 'osi tatau. |
Hua'i atu e efe'i niú ki he pēsoni keikeinangá. |
Ekinaki pe Enginaki |
Akonaki mālohi |
Ko e ngaahi ekinaki 'a e Fa'é ko e koloa mahu'inga ia 'o e mo'uí. |
Epu |
Ko e founga huo |
Mou ō mai ketau epu'i ange ki'i ma'ala ko ení ke lava. |
Eveeve |
Mangaungau pe mahaehae |
Kuo a'u e mui'i falá ki he eveevé, kuo taimi pe ke monosi. |
Fa'itoka |
Ko e ngaahi mala'e kuo fakatoka ki ai 'a e kāinga kuo pekiá. Ko hono fakakalalakalasi 'o e fa'itoká 'i onoahó ko e Sia ma'a e Tamahaá, Langi ma'a e Tu'itongá, Mo'unga ma'a e Tu'iha'atakalauá,
Mala'e ma'a e Tu'ikanokupolá pea mo e Fa'itoka ma'a Ha'ame'avale. |
Tau ō ki fa'itoka 'o 'a'ahi ki he pekiá.
|
Fakakīkī |
Fakalili'a |
Tuku ho'o fakakīkií ka ke ha'u 'o tokoni he ko 'ene mohó pe kuo ke kau he kaí. |
Faka'au ā |
Ko e lea fakamāvae hangē pē ko e nofo ā mo e ʻalu ā. |
Pe'i sai ka tau toki talanoa ha taimi. 'Io, faka'au ā. |
Fakama'itoa |
Ko ha taha ʻoku ne matuʻuaki ha faingataʻa. |
Naʻe fakamaʻitoʻa pē ʻa Sione neongo kuo ne ʻosi ʻilo ʻoku ʻikai toe ʻaonga ha feinga ia. |
Fakatu'amelie |
'Amanaki lelei |
Na'a mau nofo pe 'o fakatu'amelie ki he haka mei 'a Va'epopuá. |
Fakatu'atamaki |
'Amanaki kovi |
Na'a mau nofo pe mo e fakatu'atamaki ki he ongoongo mei he fepakí. |
Fakau'u |
Ko hono fu'i tahi 'o e kakalá ke toe ʻalaha ange. |
Fakauʻu ʻaki e kakalá ha meʻi tahi pea ʻufiʻufi teuteu ke ʻave ki he kātoangá. |
Fasi |
Ko e tau 'a e peaú ki he matāfangá. |
Na'e fasi tanunu 'a e peaú 'i he matāfangá. |
Fasitu'u |
Ko e tau fakafokifā pe fakatuʻupakē pea tupu ai mo hono ngāue'aki ki ha loi kuo fakatuʻutāmaki. |
Na'e fasitu'u (tau) e peau he Uafu ko Vuná.
ʻOfa mai, tuku ho'o fasitu'ú (loi) he na'a tau sio kotoa pe ki he me'a na'e hokó. |
Fatakau |
Ko e 'amanaki matala 'a e 'akau kakalá. |
Kuo fatakau e fu'u heilalá pea kamata ke matala. |
Feluteni |
Ko hoto kaume'a vā ofi. |
Ko e ongo kaungāme'a feluteni 'a Lili mo Sela. |
Fono |
Ko e fakataha fakakolo pe fakafonua kuo ui ke fakahoko ai ha ngaahi tu'utu'uni ki he kakai 'o e fonuá pe koló. Ko e fonó ʻoku ui pe 'e ha taha ma'u mafai. |
Tau ō ki he fonó he 'e tala ai e ngaahi tu'utu'uni mahu'inga mei he potungaue mo'uí. |
Ha'aha'a |
Ko ha ngaahi fakatu'utamaki fakaenatula. |
Kuo sai e ngaahi 'aho ni kuo 'i ai e naunau ke tala 'aki e ngaahi ha'aha'a fakaenatula. |
Hama |
|
|
Havala |
Loto hoha'a |
Na'e havala e loto 'o Ngingie 'i he fuoloa e ta'e fetu'utaki ange 'a Hiliaunifo. |
Heva |
Ko ha me'a kuo mafola ki he ata. |
Ko e tukuange pe 'a e fuhinga pula kuo heva ki he 'ataa. |
Hiki |
Ko e taimi 'oku maalooloo ai 'a e pekia. |
Na'e hiki 'a Tu'ifua 'ane efiafi he 5. |
Hoke'ia |
Mahoka pe matu'u |
Hono 'ikai mo'oni e lau 'a e hiva, kuo hoke'ia e loto he ofa ki he 'ofa'anga. |
Hūfia |
Tokanga pe 'a'ahi pe tokoni ki ha taha. Fa'a ngaue'aki 'i he lotu ki he 'Eiki. |
'Eiki 'oku mau kole ke hufia si'i kainga 'oku tokoto he mohenga 'o e mamahi, ke nau ma'u ha sino mo'ui lelei mo e loto fiemalie ki he kaha'u. |
ʻIlolahia |
Ko ha meʻa kuo ʻilo ʻe he tokolahi |
Akoʻi hono ngāueʻaki ʻo e komipiuta ke ʻilolahia he ko e meʻangāue ia ʻo e kahaʻu. |
Kapa |
Liua pe malohi |
Na'e kapa 'e he kau tau 'a Taufa'ahau 'a e kolotau ko Velata. |
Kāsia |
Kapui |
Kuo kasia 'e he hina 'a e konga ngoue na'e to ai. |
Katea |
|
|
Kaunanga |
Sevāniti fefine ka ʻoku faʻa ngāue ʻaki pē ki ha fefine. |
Ko e siʻi kaunanga fai tōnunga he lotú. |
Keina |
Kai ke 'osi'osi |
Na'e keina 'e he fanga lofí 'a e ki'i sipí. |
Kinokinoifia |
Faka'ofo'ofa mo mo'ui lelei |
|
Kovi e loi |
Ko ha me'a kuo hoko pau. Tatau mo e "'Ikai toe loi". |
Ko e 'asi mai 'a e tamasi'i ko 'ene tamai 'ata. Kovi e loi! |
Kouna |
Fekau'i ke fakahoko ha fatongia |
Kuo kouna au 'e he laumalie keu lea atu he aho ni ke mou fe'ofo'ofa ni. |
Kuea |
ʻUlungia |
|
Langovaka |
Ko hono poupouʻi ʻo ha tokotaha kuo foʻi pe faʻahi kuo ʻulungia |
Naʻe langovaka ʻa ʻAmelika ʻia Pilitānia. |
Lau'aitu |
Ko e tangilaulau |
Na'e si'i lau'aitu pē 'a Lupemu'a he ongo atu e mālōlō 'a 'Ūsaiá. |
Laukau |
Futa pe fiefia 'aki ha me'a |
Ko hoku laukau'anga 'i he ha'oha'onga kotoa pe 'a hoku 'ofa'anga. |
Liu |
Maliu pe tafoki |
Lolotonga pe 'e ne lele kuo toe liu mai. |
Lulunga |
Taufa pe matangi mei he Hihifo |
Na'e kamata angiangi mai e matangi mei lulunga. |
Luva |
Foaki kakato |
Na'e luva 'e Mailelatamai 'ene koloá ma'a Laukau kae folau ia ki muli. |
Malama |
Maama |
Sio atu kuo malama mai e funga fonuá. |
Malena |
|
|
Maliu / Liu |
Tafoki |
Na'e maliu 'a e vaká 'o foki ki uafu. |
Mamaha Longo Huʻa |
Ko e teu ke huʻa e tahí hili haʻa ne mamaha. |
Fe'unga aa fo'i kaloa'a o ena ka tau foki ki 'uta he kuo mamaha longo huʻa. |
Manafa |
Ko ha me'a falahi pe fa'ata. Ko e fehangahangai eni 'o e manifi |
'Ave atu e tamaiki ki he paaka ke nau lele ai he manafa. |
Mausa |
'Alaha manongi |
Ko 'ene efiafi pe kuo mausa e fu'u heilala. |
Māngia |
Velahia 'o mae |
Aa atu e loufusi ke māngia pea to'o mai ke kofu 'aki e luú. |
Mele |
Maumau |
Ko e mele 'o e kātoanga e niʻihi ko e fu'u lōloa e ngaahi ouaú. |
Mohu |
Mahu pe fele pe lahi. Fehangahangai ʻo e hongé. |
Ko e fonua mohu faingamālie 'a Nu'u Sila. |
Momou |
Teteki pe fakamama'o mei ha me'a |
Ko e mamalu pē 'a e po'ulí kuo momou e kau leká mei fa'itoka. |
Monumonūmonitonu |
Ko e talamonú pe faka'amu lelei ki he kaha'ú. Ko e lea na'e lea 'aki 'e he kau maa'uli 'i hono taa 'o e uho 'o e fanau toki fanau'í. |
Monu monuu moni tonu ke ke lahi hake 'o hoko ki ho'o tamai 'o fa'a ngaue mālohi mo matakainga. |
Momoi |
Foaki |
Na'e momoi 'e Fataua hono 'apí ma'a e fānau 'a hono tuofefiné. |
Mulimalo |
Koe kakala teuteu ki he ʻulú. |
Na'e fakaʻofoʻofa e mulimalo ʻo Sioné. |
Nafa / ngafa |
Fatongia |
Ko hoto ngafá ke tauhi lelei 'a hoto mali mo 'ete fanau. |
Nga |
Tokolahi. Ka tanaki 'a e "nga" ki ha lea 'e hoko ia ko e fakatokolahi 'o e lea ko ia.
'Oku lahi 'aupito e ngaahi lea 'oku tau ngaue maheni 'aki he ngaahi 'aho ni kuo tupu mei hono ngaue 'aki 'oe nga. |
Kai-nga: ko e 'uhinga ki he kau kai tokolahi, pea kuo hoko 'o ngaue 'aki ki he famili ofi.
Fa-nga: ko e fele 'a fa he matatahi pea ui ia ko e fanga.
Ha'u-nga: ko e ha'u tokolahi.
Va'i-nga: ko e va 'o e tokolahi 'i ha founga feohi. |
Namoa |
Ko e niu motu'u kuo mama 'o fakatau hono huhu'á ke misimisi 'e he peepee valevalé. |
Ko e 'uluaki me'akai 'a e tamasi'í ko e namoa. |
Ngalu |
Peau |
Na'e fasi tanunu 'a e ngalú he mataafangá. |
ʻOho pe ʻOhofolau |
Ko e meʻatokoni kuo teuteu ke kai lolotonga ha folau. |
Ko e haka ʻufi ena mo e moa tunu ke ʻoho ʻaki e folaú. |
Ope |
Tupu 'o tō ki tu'a |
Na'e ope mai ki hala 'a e matala 'o e fu'u losé.
|
Palutu |
Ngoto ki ha loto vai |
"'Oi nai toto ne mahua, ke palutu ai 'a e maama angahala." Himi Uesiliana. |
Pango |
Kovi pe ta'efe'unga |
Me'a pango ko e mo'ui ngaló. |
Pāʻutu pe ʻUtu |
Lilifa pe kauʻā maka mauʻolunga |
Lau mai e ʻutu mo e ʻutu ka ko e ʻutu pe eni ʻoku laú.
Pehē ko e folofola ia ʻa e Tuʻitonga ko Fuanunuʻiava ne tō ai e hingoa ʻo ʻUtulaú. |
Pongipongi |
Ko e pongipongi ko e fuofua ouau 'oku fakahoko hili ha me'a mahu'inga kuo hoko.
Ko e pongipongi 'o e putú 'oku fakahoko hili hono tanu 'o e pekiá. ʻOku fai e faikava mo e fei'umu ke tufa.
Ko e pongipongi 'o e ngaahi hingoa fakanofó 'oku fakahoko 'i ha 'aho hili e 'aho kuo fakanofo ai ha 'eiki fo'oú.
'Oku 'alu 'a e eiki ko iá mo hono kāingá 'o fakatu'uta e kava, koloa mo e me'akai ki he 'eiki 'oku ne fakanofo iá.
Ko e pongipongi tapú ko e pongipongi ia 'o e tu'í 'o ka teu hā'ele ki ha fonua. |
ʻE toki fai e pongipongi ʻo e meʻafakaʻeikí ʻa uhu. |
Sinaki |
Fai ki mu'a 'i he me'a 'e taha. Tatau mo e "tomu'á". |
Na'e tonu ke ke sinaki fakafe'iloaki atu ko e pea toki fakahoko atu e fekaú. |
Sino e me'a |
Ko e tu'uaki pe fakamamafa'i 'o ha me'a mahu'inga 'oku fai ki ai 'a e talanoa. |
Sino e me'a 'oku kei Satai pe 'a Satai. |
Sola |
Tokotaha muli pe fo'ou ki ha ha'oha'onga. Tatau mo e vūlangí. |
'Oku 'atā e kātoanga ki he sola mo e vūlangi kotoa. |
Sovanga, sovangavanga, vavala, vangavanga |
Aata mo manifi hangē ko ha tupenu manifí, pe ko e kakapú. |
|
Sove |
Tuki ke molū pe ko hono taaʻi ʻo ha taha. |
|
Taʻeʻaloʻaloa |
Ko ha meʻa ʻoku ʻikai aʻu ki ai ʻete fakakaukaú pe ko ʻete ʻamanakí. |
Meʻa taʻeʻaloʻaloa moʻoni ko e meʻa naʻe hokó ki heʻeku fakakaukaú. |
Taiala |
Ko e pāʻutu makamaka he matātahí. |
"Taiala ē kuo ke fua hia, kuo vevea e matātahí na." Hiva ʻae Haʻape o Taliʻeveá. |
Taka |
Nofo ha feitu'u |
Na'e taka Vaimalo pe 'a Naufahu ia. |
Taku/Takua |
Lau pe tala |
Ko e Matapa ki Pulotu 'oku tu'u i Koloa. 'Oku takua ko e hifo'anga ia 'o Maui ki Pulotu 'i he'ene 'alu 'o kaiha'asi mai e afi ki mamani. |
Takalaua |
Ongoongoa mo fa'a talanoa'i. |
|
Tāfu'ua |
'Ohovale mo 'avea |
Na'e mo'u tāfu'ua 'a Takalaua 'i he hoihoifua 'o Vaʻelaveamatá. |
Tamaio'eiki |
Ko e fo'i lea tupu mei he fale 'o e Tu'iha'ateihó mo e fale 'o e Tu'ilakepá.
Ko e tauhi na'e fai 'e he Tu'ilakepá ki hono foha ne hoko ko e Tu'iha'ateihó. Ko e Tu'ilakepa eni ko Paleingalu.
Pea ko Paleingalu ko e mokopuna pe 'o e Tu'iha'ateiho ko Pahihi 'i he'ene fa'e.
Na'e fanau'i 'e Paleingalu 'a hono foha ko Tungimana'ia.
Pea 'ave 'a Tungimana'ia ʻo ohi ʻe he Tu'iha'ateiho ko Lokono Fakatakatu.
Pea 'i he pekia 'a e Tu'iha'ateiho ko Lokono Fakatakatu, na'e hoko ai pe 'a Tungimana'ia ko e Tu'iha'ateiho.
Neongo ko Tu'ilakepa Paleingalu ko e tamai ia 'a Tu'iha'ateiho Tungimana'ia,
pea ko e Tu'ilakepa foki ko e taha ia e ngaahi 'eiki lahi 'oe fonua 'i he 'aho ko ia,
na'e tauhi fakahikihiki pe 'a Paleingalu ki hono foha ko Tungīmānaʻiá.
Na'e tupu leva ai hono ngaue'aki 'a e lea ko e "tamai o 'eiki" ki ha taha anga fakatokilalo. |
Ko e tamaio'eiki 'apasia mo'oni 'a Sāmiuela. |
Tanunu |
Toutou hoko. |
Na'e fasi tanunu e peau he matāfangá. Na'e tō fakatanunu mai e matangí mei he Hihifo. |
Ta'omaki |
Ko e fai fakamātoato. |
Mālō siʻi taʻomaki e fatongiá. |
Ta'onakita |
Ko e to'o pe 'e ha taha 'ene mo'ui pe 'a'aná. |
Ko e mālolo 'a Mulikiono ko e ta'onakita. |
Taʻonatangata |
Tamateʻi ha taha kehe |
Ko e 'eiki houtamaki mo ta'ongatangata. |
Taukei |
Maheni pe poto'i ngaue. |
Ko e tangata taukei 'a Tuialo 'i he ngaahi faiva fakafonuá. |
Teʻehalakamu |
Matangi feangiʻaki |
|
Teʻiapaa |
Ko e taha pe meʻa oku te falala ki ai |
|
Tofanga |
A'usia |
Ko e fu'u tapuaki eni kuo mau tofanga tonu ai. |
Tolona |
|
|
Tufakanga |
Fatongia pe 'inasi totonu. |
Tuku ai pe keu fakahoko e fatongia ko eni he ko hoku tufakanga. |
Tuha |
Taau pe fe'unga |
'Oku tuha pe 'a e lakanga mo Mosese he ko e tangata faitotonu mo ngaue lelei. |
Tu'unga'a |
Fakatu'upakee |
Na'e tu'unga'a hake pe 'e ne fie foki ki Ha'amoa |
Uhotaha |
Tau tehina fa'e taha (kae tamai kehekehe). |
Ko e uhotaha 'a Tupouto'a mo 'Ulukalala (na'a na fa'ee taha kia 'Ulukilupetea). |
Uhotau |
Tau tehina tamai taha (kae fa'e kehekehe). |
Ko e uhotau 'a 'Ulukalala mo Tupouniua (na'a na tamai taha kia Finau 'Ulukalala). |
Uki |
Kumi pe tanaki fakataha ha kakai |
Uki mai ha tamaiki ke tau o ki 'uta 'o utu'i mai e ma'ala. |
'Ūkuma |
Kataki loto |
Neu 'ukuma pe 'eku loto mamahi kau malimali fakato'a pe. |
'Uluafi |
Ko e tangata 'oku ne taki e kau tau. |
Ko e kamata pe 'a e tau pe mou fakasio e 'uluafi ke taa'i, he ko 'ene too pee kuo movete 'enau fa'ahi. |
'Ulungia |
Fo'i |
Na'e 'ulungia e kau 'Uvea 'i he kau Niua. |
Uō |
Kaungame'a |
Ko e uoo 'o Tevita 'a Sonatane. |
'Ūpe |
Hiva pe fasi fakamohemohe |
Ko e malie atu 'a e 'upe o Fololá. |
Utaʻanga |
Tokotaha pe feituʻu manakoa. Tokotaha pe feituʻu ʻoku lata ki ai ha kakai. |
Ko Nukuʻalofá ko e utaʻanga ʻo fafine mo tangata |
Veitapui |
Ko e vā tapu fakakāinga hangē ko vā ʻo e tuofefiné mo e tuongaʻané, pe ko e tamaí mo e fānaú. |
ʻE ʻikai lava ke nau sio faiva fakataha he ko e veitapui. |
Veivai |
Ko hono huʻi vai ʻo ha meʻa. |
|
Velenga |
Ko e loto hoha'a, pe maveuveu 'a e fakakaukaú. |
Kuo kāpui 'e velenga 'eku fakakaukaú. |
Vūlangi |
Tokotaha muli pe fo'ou ki ha ha'oha'onga. Tatau mo e solá. |
Oku 'atā pe 'a e kātoanga ki he sola moe vūlangi kotoa.
|